Udruga Franak uputila je poziv odgovornim institucijama da donesu hitne mjere kako bi bio olakšan težak položaj građana zaduženih s valutnom klauzulom i promjenljivom kamatnom stopom. Smatraju kako teret trenutne situacije mora biti pravedno raspodijeljen među objema stranama u poslu, što znači da se banke kao vjerovnici moraju odreći dijela ekstra profita koji stječu na račun povijesno visokih tečajnih razlika.
Od ukupne mase kredita koje su građani ugovorili za rješavanje svojih stambenih pitanja gotovo 42 posto ih je vezano uz CHF što govori da je ovo preraslo u prvorazredan ekonomski, socijalni i politički problem, kažu u Udruzi.
Zbog toga udruga traži što hitnije smanjenje kamata na sve postojeće kredite s valutnom klauzulom bez obzira na namjenu i valutu kredita; odgodu provođenja ovrha i pljenidbe instrumenata osiguranja: plaća, stanova ... zbog nemogućnosti podmirenja rata kredita; da se utvrdi iznos stanja aktive i pasive u trenutku dodjela kredita u CHF, jer prema njihovim saznanjima poslovne banke su na osnovu 10 postotnog pokrića u CHF izdale kredita u visini od 47 milijardi kuna; ukidanje ili ograničavanje valutne klauzule i konverziju obveze u nacionalnu valutu na dan stvorene obveze prema zakonima Republike Hrvatske; ukidanje naknada za prijevremeno ili djelomično zatvaranje kredita te transparentan prikaz načina obračuna ugovorenih promjenljivih kamatnih stopa i uvjeta promjene.
'Svih 6 točaka ovog priopćenja nedvosmisleno govori kako su građani Republike Hrvatske uvučeni u dužničko ropstvo koje se želi produžiti i na generacije koje još nisu ni rođene. Upozoravamo političke snage koje su pokazale volju za rješavanjem gorućeg problema građana s kreditima u € i CHF da ne padnu u zamku segregacije dužnika po valuti i namjeni kredita. U Republici Hrvatskoj tečaj CHF je porastao preko 76%, a u Mađarskoj je porastao 25% jer je mađarska država fiksirala tečaj, dok se Slovenija zaštitila od rasta CHF, budući da se centralna banka Slovenije pravovremeno stavila u zaštitu svojih građana', stoji u priopćenju Franka.
Od 2,25 milijardi pa do 3 milijarde kuna godišnje, dodaju, ne odlazi u državni proračun i javnu potrošnju koja čini bitan dio BDP-a, nego odlazi u ekstra profit banaka.
'Ovaj problem je pitanje od nacionalnog interesa. Ovime želimo poručiti da ne tražimo pomoć iz državnog proračuna, već vidimo način kako pripomoći njegovom punjenju. Od ukupne mase kredita koje su građani ugovorili za rješavanje svojih stambenih pitanja gotovo 42 posto ih je vezano uz CHF što govori da je ovo preraslo u prvorazredan ekonomski, socijalni i politički problem. Dug građana prema bankama trenutno iznosi nešto više od 47 000 000 000 kuna i vezano je valutnom klauzulom za CHF. Taj se iznos svakim danom povećava, a riječ je o okvirnoj vrijednosti HEP-a ili INE, odnosno to je 1/3 državnog proračuna. Tražimo da se problem zaduženih s valutnom klauzulom shvati najozbiljnije jer nereagiranje i loša regulacija vodi i vodit će do urušavanja gospodarskog sustava RH te će stvoriti poplavu ljudi kojima će na kraju morati pomoći država, što nitko od nas ne želi. Želimo pravo na dostojanstven život, tražimo da se konačno počnu poštovati zakoni ove zemlje čiji smo porezni obveznici! Borimo se za pravednu stvar - zajedno možemo više!', zaključuje Udruga koja se registrirala i od 3. kolovoza djeluje kao pravna osoba.
