Kompanija iza internetskog servisa Dropbox u tišini je američkim regulatorima podnijela zahtjev za inicijalnu javnu ponudu dionica, otkriveno je ovih dana. Dropbox, koji privatnim korisnicima i kompanijama pruža usluge pohranjivanja i čuvanja datoteka, tako bi se mogao naći na burzi možda već i prije travnja, procjenjuju neki mediji.

Izlazak na burzu i javna ponuda dionica najčešći su finalni korak u korporativnom razvoju brzorastućih internetskih i drugih sličnih kompanija visoke tehnologije. Takve se tvrtke obično ispočetka, ponekad čak i kad još nemaju gotov proizvod, financiraju tzv. poduzetničkim kapitalom. Brojne tvrtke i fondovi koji upravo na taj način pomažu mladim tehnološkim kompanijama posluju u popularnoj američkoj Silicijskoj dolini.

Ti financijeri zauzvrat dobivaju vlasničke udjele u kompanijama, a mlade tvrtke se mogu na taj način financirati i razvijati godinama. Svaki takav krug financiranja uključuje i valorizaciju kompanije prema kojoj se onda određuje koliki vlasnički udio će se ustupiti nekom investitoru, ovisno o iznosu njegova uloga. Krajnji korak je obično izlazak na burzu i prodaja dionica javnosti kad investitori, ali i osnivači kompanije i njeni zaposlenici, konačno imaju šansu unovčiti svoje vlasničke udjele.

Takve transakcije nerijetko su vrlo osjetljive i, unatoč željama i nadanjima investitora, jednom kad tvrtka izlista svoje dionice na burzi, njihova cijena ne mora se kretati u pozitivnom smjeru. Izlazak na burzu velikih i poznatih internetskih kompanija, poput Facebooka, Googlea, Alibabe i drugih, obično je pratilo iznimno veliko zanimanje javnosti već i zbog vrijednosti samih transakcija koje su u nekim slučajevima premašivale i deset milijardi dolara.

Javna ponuda dionica Dropboxa dolazi u vrlo zanimljivom trenutku. Posljednja slična velika transakcija bio je izlazak na burzu tvrtke Snap Inc., koja se nalazi iza popularne aplikacije Snapchat, i to u ožujku prošle godine. Mada je javnu ponudu pratio veliki interes, kompanija i njezina dionica su nakon toga poprilično razočarale investitore. Nepunih šest mjeseci nakon javne ponude cijena dionice Snapa bila je za trećinu niža nego u javnoj ponudi, a nije se bitnije oporavila ni danas.

Brojke pokazuju da je broj inicijalnih javnih ponuda uglavnom podbacio posljednjih godina. Dok su u 2014. na burzu izašle čak 224 kompanije u sličnim transakcijama, u 2015. ta brojka je pala na 152 tvrtke, u 2016. na 98, a lani ih je na burzu izašlo tek 88. Sve to usprkos snažnom optimizmu na burzama. Indeks Dow Jones Njujorške burze u posljednje dvije godine porastao je za više od 60 posto, a ovih dana svakodnevno obara povijesne rekorde. Optimizam na tržištu obično je dobro okruženje za inicijalne javne ponude jer donosi i više novca kompanijama i dioničarima.

Neki se nadaju da bi javna ponuda dionica Dropboxa mogla biti svojevrstan okidač i drugim sličnim kompanijama da se odluče na takav potez. Procjenjuje se da u SAD-u postoji barem još stotinjak sličnih kompanija koje su u privatnim valuacijama procijenjene na više od milijardu dolara, a koje još uvijek čekaju povoljan trenutak za izlazak na burzu. Među takvima se nalaze i vrlo poznate kompanije poput kontroverznog Ubera, koji korisnicima omogućuje ugovaranje taksi prijevoza, tvrtke Airbnb, preko čije se aplikacije može iznajmiti ili unajmiti smještaj diljem svijeta, kao i Pinterest, društvena mreža koja služi za dijeljenje sadržaja pronađenih na internetu s prijateljima. Još jedna kompanija koja bi mogla provesti ponudu dionica je i Spotify, popularni servis za emitiranje muzike preko interneta, čija se vrijednost procjenjuje na oko 8,5 milijardi dolara.

Dropbox je pak u jednom investicijskom krugu još 2014. godine procijenjen na 10 milijardi dolara. Podaci iz nekih medija govore da su fondovi i razne druge investicijske kompanije dosad u Dropbox investirali barem 600 milijuna dolara, no kompanija koja je u jednom trenutku bila vrlo popularna i perspektivna već neko vrijeme s teškoćom opravdava procijenjenu vrijednost.

Drew Houston, glavni izvršni direktor Dropboxa, lani je kazao kako kompanija ostvaruje godišnje prihode veće od milijardu dolara i uz to je profitabilna. Prema dostupnim informacijama, Dropbox ima oko 500 milijuna korisnika, od čega je 200 tisuća korporativnih, no neki analitičari sumnjaju da u srednjem roku tvrtka može premašiti prihode od tri milijarde dolara godišnje, čime i njena spomenuta vrijednost od deset milijardi dolara dolazi pod upitnik.

Glavna usluga koju svojim klijentima pruža Dropbox je pohranjivanje i čuvanje digitalnih dokumenata, zbog čega korisnici nemaju potrebe za izgradnjom i održavanjem vlastitih servera i dokumentacijskih centara. Na tržištu mu konkurenciju predstavljaju druge tehnološke kompanije poput Microsofta, Googlea i tvrtke Box Inc.

Dropbox se u svojem poslovanju dosad dosta oslanjao na korištenje usluga Amazona i sličnih kompanija, no u posljednje vrijeme investirao je značajne iznose u osamostaljivanje i vlastitu infrastrukturu, zbog čega će sve manje ovisiti o drugima. Iako je u trenucima naglog rasta i snažnog skoka broja korisnika za kompanije prirodno da se oslone i na unajmljivanje tuđe infrastrukture, u duljem roku investicije u vlastitu imovinu ipak su sigurniji odabir za ostvarivanje dobiti.

Javna ponuda dionica Dropboxa bit će vrlo značajan indikator toga što se može očekivati u srednjem roku. Mnoge tehnološke kompanije sa zanimanjem će pratiti kako će reagirati investitori i tržište, a pokažu li se brojke povoljnima, vjerojatno neće trebati puno čekati da se na izlazak na burzu odluče i drugi. U tome će opet biti potrebno paziti da ne dođe do zasićenja, no povijest nas uči da je pohlepi investitora vrlo teško udovoljiti.