Kako bi osigurao redovitu isplatu mirovina, osim prikupljenih doprinosa, HZMO uzima dio sredstava prikupljenih PDV-om. Iako je u posljednje dvije godine novcem od poreza prikupljeno 39 posto mirovina, treba reći da nominalna svota raste. No rastu i prikupljeni doprinosi, iako sporije od rashoda za mirovine
Analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper obznanio je proteklog tjedna svoju procjenu siječanjskog usklađivanja od 3,03 posto. To znači rast mirovina za 1,228 milijuna umirovljenika, koliko ih je u Hrvatskoj. No to znači i rast izdvajanja za mirovine.
Treba reći da se mirovine u sustavu međugeneracijske solidarnosti, odnosno prvom stupu, kojim upravlja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), isplaćuju temeljem prikupljenih mirovinskih doprinosa.
vezane vijesti
Tako nešto više od 1,7 milijuna osiguranika, koliko ih bilježi HZMO u svojim evidencijama, svakog mjeseca uplaćuje 15 posto svoje bruto plaće kako bi se mirovine trenutnih umirovljenika mogle isplatiti. Sadašnjim osiguranicima će, kad odu u mirovinu, novac stizati zahvaljujući doprinosima nekih budućih radnika, odnosno osiguranika.
Rastu doprinosi, ali i mirovine
Svota uplaćenih doprinosa iz godine u godinu raste, ne samo zahvaljujući porastu broja osiguranika, već i rastu plaća, posebno izraženom lani, kad su znatno porasle u javnom sektoru. Tako je, prema podacima HZMO-a, u 2023. godini uplaćeno ukupno 4.384.075.736,32 eura doprinosa dok je lani ta svota iznosila 4.990.438.959,35 eura. Gledajući te dvije godine, uplaćeni doprinosi porasli su za 606,3 milijuna eura, odnosno za 12,15 posto.
No država sve više troši na mirovine. Osim usklađivanja, koja su lani donijela kumulativni rast mirovina od 10,4 posto, treba reći da su isplaćene i tri tranše jednokratnih dodataka umirovljenicima. Isplata dodatka u ožujku obuhvatila je više od 720.000 umirovljenika s mirovinama do 880 eura. U listopadu je dodatak dobilo nešto više od 600.000 umirovljenika s mirovinama do 840 eura, a uoči Božića 80 eura sjelo je na račune svih umirovljenika. Samo za te dodatke izdvojeno je nešto više od 236 milijuna eura.
Jednokratni dodaci bili su isplaćivani i u 2023. godini. No svote koje je država izdvojila za mirovinska davanja porasle su za više od milijardu eura. Naime pretprošle godine mirovine i druga mirovinska primanja iznosili su 7.212.554.094 eura, a lani je svota porasla na 8.299.851.166 eura, što je 13,1 posto više.
PDV-om do mirovine
Dakle jasno je da država za mirovine daje više nego što prikuplja mirovinskih doprinosa. Brojne države nastoje taj jaz smanjiti mjerama koje produljuju ostanak u svijetu rada ili različitim opcijama rada uz mirovinu. Iako međunarodne institucije traže to od Hrvatske, dob za umirovljenje i dalje nije podignuta sa 65 godina, ali su zato uvedene mogućnost rada na pola radnog vremena uz primanje punog iznosa mirovine te obratno - rada na puno radno vrijeme uz primanje polovice svote mirovine. No potonji se model odnosi samo na pojedine kategorije umirovljenika.
Stoga se domaći mirovinski sustav, da bi ostao financijski održiv te da ne bi došlo do kašnjenja u isplatama, oslanja i na dio prikupljenog PDV-a. Treba reći da je zbog inflacije, koja je u protekle tri godine bila na umjerenim, pa čak i visokim razinama, država, unatoč smanjenju stope PDV-a na osnovne prehrambene proizvode, ipak prikupila značajne svote novca putem ovog poreza.
Tako se porast izdvajanja za mirovine, uz rast prikupljenih doprinosa - niti ne osjeti. Naime za isplatu mirovina pretprošle i prošle godine iz državnog proračuna trebalo je uzeti dodatnih otprilike 39 posto ukupne svote. No iz godine u godinu to je gotovo pola milijarde eura više. Jer 2023. godine iz PDV-a za mirovine namaknuto je 2.828.478.357,68 eura, a lani je ta svota iznosila 3.309.412.206,65 eura, što je gotovo 481 milijun eura više.
