To je dokument koji je Vlada imala obavezu prvi put sastaviti i prezentirati zastupnicima te je jasno da se poslovanje državnih tvrtki prvi put izložilo nešto transparentnije nego ikada, no osim što je čekao puna tri mjeseca da dođe pred parlamentarce, raspravljan je – vjerojatno namjerno – u terminu koji je ubio svaku raspravu.

Dokument analizira poslovanje 69 društava ili grupa u kojima je omjer državnog vlasništva od 22 do sto posto, a koja ukupno zapošljavaju 110.504 djelatnika. Od toga je 21 društvo u većinskom vlasništvu države, a prema tumačenju iz redova oporbenih stranaka, sve spomenute tvrtke ukupno bilježe dubioze u visini od gotovo četiri i pol milijarde kuna

U materijalu se doduše navodi da je u 2009. temeljem racionalizacija i ušteda u tvrtkama u kojima je državno vlasništvo pretežito, dakle u spomenutoj 21 firmi, ušteda iznosila 1,8 milijardi kuna, no također vidljivo je da je broj zaposlenih smanjen za svega jedan posto, što znači da su uštede postignute uglavnom u materijalnim troškovima, ne i u rezanju broja radnika.

Ni plaće menadžera nisu u skladu s naputkom premijerke Jadranke Kosor iz druge polovice prošle godine po kojem nitko od šefova državnih i javnih tvrtki ne može imati plaću veću od same premijerke, dakle ne višu od 17.000 ili 18.000 kuna.

Definitivno najveći gubitaš sa 631 milijunom kuna gubitka je Ina matica, gdje država ima 44,8 posto udjela, a zaposleno je skoro deset tisuća ljudi. No ulazak MOL-a doveo je do vidljivih mjera racionalizacije, te su rashodi pali za 26 posto. Smanjenje materijalnih rashoda je čak 33 posto, a plaća dva posto, što znači da su se ukidale razne beneficije kao što su službeni automobili i slično.

Također, smanjeni su rashodi od kamata itd. Ina je, međutim, ostvarila najveći promet, odnosno ukupne prihode od 19,7 milijardi kuna, ali rashod premašuje 20,5 milijardi.