To je već šesto tromjesečje zaredom kako BDP raste na godišnjoj razini, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 1,9 posto.

Najveći pozitivan doprinos povećanju bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju ostvaren je većim izvozom roba, navodi se u drugoj procjeni DZS-a, objavljenoj tjedan dana nakon prve procjene.

Izvoz roba i usluga porastao je na godišnjoj razini za 7,1 posto zbog rasta izvoza roba za 9,4, a usluga za 4,6 posto. Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 6,1 posto zbog rasta uvoza roba za 6,4, a usluga za 4,5 posto.

Doprinos domaće potražnje rastu BDP-a bio je pozitivan, za 2,8 postotnih bodova. Pritom su izdaci za potrošnju kućanstava u prvom tromjesečju porasli za 3,1 posto, brže u odnosu na 2,4-postotni rast u prethodnom tromjesečju. Potrošnja države porasla je, pak, u prvom tromjesečju za 0,6 posto, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 0,8 posto.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su prošlom tromjesečju za 4,3 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na prethodni kvartal, kada su ojačale za 3,7 posto.

Za razliku od domaće potražnje, koja je pozitivno utjecala na BDP, doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan, navodi se u izvješću DZS-a.

Brži rast u odnosu na prosjek EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju porastao u odnosu na prethodni kvartal za 0,6 posto, dok je u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine skočio 2,3 posto.

Po tim je pokazateljima hrvatsko gospodarstvo poraslo brže u odnosu na prosjek u Europskoj uniji i na godišnjoj i na tromjesečnoj razini.

Naime, prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata, gospodarstvo EU-a poraslo je u prvom tromjesečju za 0,5 posto na kvartalnoj, a 1,7 posto na godišnjoj razini.

Prerađivačka industrija potaknula BDV

Po podacima DZS-a, bruto dodana vrijednost (BDV) porasla je u prvom tromjesečju za 2,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje

Pritom je najveći doprinos rastu BDV-a dala prerađivačka industrija, s rastom od 6,3 posto. Rast BDV-a zabilježen je i u poljoprivrednoj djelatnosti, šumarstvu i ribarstvu, za 1,7 posto, te građevinarstvu za 3,1 posto.
U trgovini, prijevozu i skladištenju te smještaju, pripremi i usluživanju hrane zabilježen je rast za 4,8 posto, a ojačala je i aktivnost u većini ostalih djelatnosti.

Najveći doprinos smanjenju BDV-a ostvaren je, pak, u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom.