O sve većoj važnosti elektroničkog plaćanja, dovoljno svjedoči podatak da se prošle godine u Europi e-računom koristilo dva i pol milijuna tvrtki i 56 milijuna kupaca, a broj transakcija se procjenjuje na 2,19 milijardi. Poslovni subjekti u Hrvatskoj su pak, prema podacima Hrvatske narodne banke, lani preko interneta proveli 46,8 milijuna transakcija u ukupnoj vrijednosti 632,7 milijuna kuna. Također, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 85 posto tvrtki u Hrvatskoj financijski posluje preko interneta.
Upotreba čekova i ostalih načina plaćanja se stalno smanjuje, a elektroničko plaćanje raste pet do sedam posto godišnje na razini EU', kazao je Domen Zadravec iz tvrtke AT Kearney, koji je održao uvodno predavanje o trendovima i predviđanjima za razvoj e-paya. K tome, dodao je, prostor za rast je ogroman, budući da se još uvijek 60 do 70 posto transakcija kućanstava u EU obavlja gotovinom.

Naglasio je i da se na područje usluga e-plaćanja uključuju i novi igrači kao što su online trgovci, trgovci na malo i telekomunikacijske kompanije, pa banke i kartičari više nisu ekskluzivni pružatelji tih usluga zbog čega djelomično dolazi i do pada prihoda od tih usluga. Upravo će to, smatra, banke i kartičare potaknuti na inovacije i razvoj što će dovesti do još veće primjene i raširenosti elektroničkog plaćanja.

'Inovacije bi se trebale odvijati i na području poslovnih modela i korištenja modernih, posebno mobilnih tehnologija, kao što su na primjer, biometrija, mobilni telefoni i beskontaktne kartice', ustvrdio je Zadravec. Uz to, dodao je kako je razvoj e-plaćanja u interesu države jer je istraživane AT Kearneya pokazalo kako povećanje plaćanja karticom za 10 posto smanjuje udio sive ekonomije u BDP-u za pet posto

Tihomir Mavriček, direktor tvrtke Vizius, koji je održao predavanje o razvoju platnog prometa i transakcijskih sustava u posljednjih 10 godina, ustvrdio je da je u Hrvatskoj broj kartica narastao za tri i pol puta, broj bankomata za pet puta, a broj POS uređaja za 10 puta, čime Hrvatska prati trendove EU. 'Godišnje se u Hrvatskoj obavi bezgotovinskih transakcija u vrijednosti od dva bilijuna i 240 milijardi kuna, i to najviše preko kartica i POS uređaja', istaknuo je Mavriček i dodao je da je što se razvoja infrastrukture za e-plaćanje tiče Hrvatska blizu razine EU, ali da veći naglasak treba biti na razvoju novih poslovnih modela, koji će korisnicima i pružateljima usluga smanjiti troškove, olakšati poslovanje i povećati prihode.

Upravo o razvoju jednog takvog modela, koji je djelomično već prisutan na tržištu, m-paya – segmenta elektroničkog plaćanja putem mobitela, govorio je član Uprave ASSECO SEE Hrvatska, Emir Memić koji je naveo da se do 2014. očekuje kako će transakcije obavljene putem mobitela doseći vrijednost od 1,13 trilijuna dolara na globalnoj razini.

Na panelu o izazovima transakcijskim modela i platnog prometa direktor Hrvatske udruge banaka, Zoran Bohaček ustvrdio je da je velika prepreka široj primjeni e-računa, kao osnova e-plaćanja, postojeći pravilnik o PDV-u koji je prema Strategiji e-poslovanja trebao biti izmijenjen još 2008. što je podržala i EU, isto propisujući svojom direktivom članicama, ali se to treba dogoditi tek ove godine.

Naglasio je i važnost interoperabilnosti između platnih sustava i uspostave jedinstvenih standarda, što je također propisano direktivom EU, jer danas korisnik ne bi trebao razmišljati s kojom financijskom institucijom posluje i gdje se nalazi, već na najjednostavniji mogući način obaviti transakciju.

Član Uprave FINA-e, Krešimir Kvaternik osvrnuo se na mogućnosti i nedostatke koje moderna tehnologija pruža zemlji poput Hrvatske za razvoj usluga e-plaćanja tiče, a kao primjer je izdvojio FINA-in e-račun koji funkcionira u plaćanjima između tvrtki, ali i tvrtki i klijenata te naglasio kako se time FINA okreće pružanju usluga komercijalnog karaktera.