Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ponovo je u četvrtak povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, u prvom redu zbog oporavka osobne potrošnje, a snažniji rast očekuju i u 2017. godini
Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine 2,3 posto, procjenjuje EBRD u redovnim jesenjim prognozama.
Time su po drugi put u godinu dana povisili procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2016., ukupno za 1,8 postotnih bodova.
U svibanjskom je izvješću EBRD podigao procjenu ovogodišnjeg rasta hrvatskog gospodarstva s 0,5 posto na 1,5 posto.
Podignuta je i svibanjska procjena rasta u 2017. godini, za pola postotnog boda, na 2,0 posto.
U prvoj polovini ove godine hrvatsko je gospodarstvo ponovo poraslo zahvaljujući snažnoj potrošnji i pojačanim ulaganjima, konstatiraju u EBRD-u, dodajući kako bi snažniji rast aktivnosti u cijeloj godini trebao poduprijeti oporavak osobne potrošnje, oslonjen na niže cijene nafte i kontinuiranu dezinflaciju.
'Rast izvoza vjerojatno će ostati snažan zahvaljujući daljnjoj integraciji trgovine u tržište Europske unije i pojačanom priljevu turista zbog kontinuiranih sigurnosnih problema u konkurentskim turističkim destinacijama', procjenjuju u EBRD-u.
'U 2017. rast bi mogao usporiti na 2,0 posto, odražavajući niži doprinos neto izvoza u kontekstu nastavljenog oporavka potrošnje i ulaganja i nastavljene prilagodbe proračuna kako bi javni dug postao održiv', napominju.
Očekuju također da bi, unatoč određenom poboljšanju poslovnih očekivanja, privatna ulaganja trebala ostati slaba, što po njima signalizira 'tvrdokorne strukturne slabosti'
Javna ulaganja mogla bi, pak, postupno ubrzati s obzirom na očekivano poboljšanje kapaciteta za korištenje fondova Europske unije, dodaju.
'Dugoročni izgledi za rast mogli bi se poboljšati bude li vlada dosljedno provodila značajne strukturne reforme, predviđene Nacionalnim programom reformi, i bude li se fokusirala na rješavanje visoke razine nenaplativih (korporativnih) kredita i smanjenje zaduženosti kućanstava i kompanija', napominju u EBRD-u.
Snižena procjena za srednju Europu i Baltik
EBRD je ujedno u danas objavljenim jesenjim prognozama snizio procjenu ovogodišnjeg rasta u regiji srednje Europe i Baltika, u koju spada i Hrvatska, i to za 0,4 postotna boda, na 2,7 posto. Blago je snižena i procjena za iduću godinu, za 0,1 postotni bod, na 3,0 posto.
Najsnažniji bi rast ove godine u toj skupini zemalja prema procjeni EBRD-a trebala bilježiti Slovačka, za 3,2 posto. Slijede Poljska s 3,0 i Litva s 2,6 posto.
Slovačka i Poljska trebale bi prednjačiti i iduće godine s procijenjenim rastom od 3,2 posto, u društvu Latvije kojoj u EBRD-u predviđaju rast po stopi od 3,1 posto.
'Srednja Europa i baltičke zemlje i dalje bilježe rast, iako nešto sporiji, te pad ulaganja. Toj regiji najviše koriste niže cijene energije i blaga monetarna politika u eurozoni', ističu u EBRD-u.
Za cijelu skupinu tranzicijskih zemalja, koju još čine zemlje u regiji jugoistočne i istočne Europe i Kavkaza (uz izdvojenu Rusiju i Tursku), kao i one u srednjoj Aziji i južnom i istočnom dijelu Mediterana, u EBRD-u sada predviđaju rast u ovoj godini po stopi od 1,6 posto. U svibanjskim prognozama rast je procijenjen na 1,4 posto
Procjena za iduću godinu potvrđena je na 2,5 posto.
Brojni rizici
U EBRD-u upozoravaju na brojne rizike, posebno pojačane geopolitičke napetosti i sigurnosne prijetnje, koje bi mogle ponovo pojačati priljev izbjeglica, smanjiti broj turista i prigušiti povjerenje ulagača.
Manji prihodi od turizma posebno pritišću izglede za gospodarski rast zemalja u južnom i istočnom Mediteranu i u Turskoj, napominju.
Britanska referendumska odluka o izlasku iz Europske unije i njezine posljedice mogli bi, pak, značajno utjecati na raspoloženje ulagača u Europi ali i šire. Pritom je kratkoročno zapravo pozitivno utjecala na kapitalne tokove na tržišta u nastajanju, primjećuju u EBRD-u.
Među rizicima izdvajaju još sve veću zaduženost kućanstava i kompanija u Kini i višak kapaciteta u pojedinim privrednim granama, budući da je Kina 'važan trgovinski i investicijski partner za regiju'.
Niske cijene nafte idu, pak, na ruku nekim gospodarstvima, budući da podupiru potrošnju, dok su za Rusiju i ostale izvoznike sirovina u srednjoj Aziji i istočnoj Europi i Kavkazu uteg, konstatiraju u EBRD-u.
