ECB je prošlog tjedna kupio korporativne obveznice u ukupnom iznosu 1,76 milijardi eura, što je čak 29 posto više u odnosu na vrijednost obveznica kupljenih u prethodnom tjednu, pokazuju službeni podaci objavljeni u ponedjeljak.

Istodobno su smanjili kupnju državnih obveznica, na koje inače otpada daleko veći udio ukupnog iznosa.

ECB je 8. lipnja počeo kupovati obveznice nefinancijskih kompanija s investicijskim rejtingom kako bi snizio troškove zaduživanja kompanija i time potaknuo zapošljavanje i ulaganja. Do sada su za kupnju tih dužničkih papira izdvajali 7,5 milijardi eura mjesečno, što je u skladu s navodno zacrtanim rasponom od pet do 10 milijardi eura.

Ograničene zalihe

Nekoliko je tržišnih promatrača svojedobno izrazilo sumnju da će ECB dosegnuti zacrtani iznos s obzirom na nesklonost vlasnika da prodaju dužničke papire poduzeća u vrijeme kada je teško pronaći ulaganja koja donose visoke prinose, napominje Reuters.

"Uspiju li kupovati imovinu tim tempom u mirnom ljetnom razdoblju, to bi bilo veliko ohrabrenje za likvidnije jesenje mjesece", tumači Matthew Bailey iz JPMorgana

"I dalje sumnjamo da će (ECB) uspjeti zadržati aktualni tempo kupnji kroz dulje razdoblje budući da će zalihe prihvatljivih obveznica na kraju biti iscrpljene", dodaje Bailey.

Po njegovoj će procjeni ECB idućih mjeseci možda morati usporiti tempo kupnje na tri do četiri milijarde eura mjesečno.

Sve više kukolja

Da bi ostvarile aktualni tempo kupnje, središnje banke zemalja eurozone, koje kupuju obveznice u ime ECB-a, pokupovale su i korporativne obveznice s "mješovitim" rejtingom. To znači da im neke agencije dodjeljuju investicijski a neke neinvesticijski rejting.

Primjer su obveznice španjolske telekomunikacijske tvrtke Cellnex Telecom, čiju je 750 milijuna eura vrijednu obveznicu prošlog tjedna odlučila kupiti španjolska središnja banka. Ta će se obveznica naći na tržištu tek 10. kolovoza a njezin je prinos već kliznuo s prošlotjednih gotovo 2,5 posto na dva posto.

Dvojbena računica

Svaka peta obveznica koju je ECB kupio od početka programa imala je negativan prinos, što znači da će središnja banka eurozone u slučaju da je zadrži do roka dospijeća dobiti manje novca no što je investirala u njezinu kupnju.

Korporativne obveznice s negativnim prinosom koje je ECB kupovao većinom uključuju dužničke papire kompanija s rokom dospijeća u iduće četiri godine odnosno one s visokim rejtingom kao i obveznice državnih poduzeća, poput švicarske prehrambene grupe Nestle i francuskog dobavljača energije Engieja, napominje Reuters.