Europska investicijska banka (EIB) sudjelovat će u zatvaranju financijske konstrukcije za izgradnju plutajućeg terminala za ukapljeni plin na Krku. Potvrdio je to Dario Scannapeico, potpredsjednik ove financijske institucije na konferenciji za novinare predstavljajući rad EIB-a u Hrvatskoj za proteklu i govoreći o planovima za ovu godinu
U fokusu EIB-a u Hrvatskoj za ovu godinu bit će sektor, kako piše Hina, malog i srednjeg poduzetništva kao i projekti u području energetike i infrastrukture. Najveća aktivnost se, pak, očekuje na području potpore malom i srednjem poduzetništvu u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR), a EIB je zainteresiran i za energetiku kao i projoekt izgradnje LNG terminala za koji je Hrvatska dobila sredstva.
'Financijska struktura za LNG se još treba usuglasiti. Vidjet ćemo u kojem dijelu i na koji način možemo sudjelovati u toj financijskoj konstrukciji, ali sigurno ćemo sudjelovati', rekao je Scannapieco, potvrdivši da se to odnosi na financiranje povrh nedavno odobrenih 102 milijuna eura za taj projekt.
Koordinacijski odbor Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) odobrio je 102 milijuna eura za igradnju plutajućeg terminala za ukapljeni plin na otoku Krku, koji je trenutno u postupku konačnog odabira strateških ulagača te provedbe obvezujuće faze postupka za zakup kapaciteta terminala. Početak rada LNG terminala očekuje se u 2019. godini, a ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na oko 363 milijuna eura.
EIB u Hrvatskoj već financira projekt zračne luke u Dubrovniku i Zagrebu kao i desetak vodoopskrbnih projekata te most Svilaj. Prošle godine ova je banka Hrvatsku poduprla zajmovima vrijednim 530 milijuna eura dok je Europski investicijski fond koji s EIB-om čini Grupaciju EIB realizirao poslove vrijedne, piše Hina, još 16 milijuna eura.
'Ukupni rezultat Grupacije EIB predstavlja 1,2 posto BDP-a Hrvatske, po čemu je Hrvatska na trećem mjestu među državama članicama Europske unije', rekao je Scannapieco.
U okviru Plana ulaganja za Europu, odnosno takozvanog Junckerovog plana, HBOR-u prošle godine odobreno jamstvo od 50 milijuna eura za srednje kapitalizirana poduzeća i slične projekte. S HBOR-om su ugovorena i dva kredita od 400 milijuna eura za potporu projektima malih i srednjih te srednje kapitaliziranih poduzeća. S Privrednom bankom Zagreb i Raiffeisenbank Austria su, pak, ugovoreni zajmovi od po 40 milijuna eura, kojima bi se trebao olakšati pristup financiranju za malo i srednje poduzetništvo.
Zbog tolikog financijskog angažmana, kako je ocijenio ministar financija Zdravko Marić, EIB je trenutno vodeća multilateralna financijska institucija u Hrvatskoj.
