Gospodarska je klima u listopadu dodatno poboljšana i u eurozoni i u Europskoj uniji, uključujući Hrvatsku, pokazali su u srijedu najnoviji pokazatelji Europske komisije
Indeks gospodarske klime (ESI) za 17-članu eurozonu, koji izrađuje Europska komisija, u listopadu je tako uvećan za 0,9 bodova, na 97,8 bodova. U 28-članoj EU uvećan je za 1,1 bod, na 101,8 bodova.
Premda je eurozona u drugom tromjesečju izašla iz rekordne 18-mjesečne recesije, zabilježivši snažniji od očekivanog rast od 0,3 posto, najnoviji gospodarski podaci sugeriraju da je rast u međuvremenu možda izgubio na snazi.
U Komisiji tumače kako sličan trend očituje i njezin indeks gospodarske klime. "Iako je nastavljen uzlazni trend toga indeksa od svibnja, tempo poboljšanja povjerenja usporen je u usporedbi s prijašnjim mjesecima a smanjen je i broj sektora njime zahvaćen", kaže se u priopćenju EK.
Po jačanju gospodarske klime u eurozoni prednjači sektor industrije, a slijede potrošači, čije je povjerenje također ojačalo, premda u nešto manjoj mjeri. S druge strane, sektori usluga, maloprodaje i graditeljstva redom su očitovali pogoršanje ozračja.
Među pet najvećih gospodarstava eurozone, klima je najviše poboljšana u Nizozemskoj, čiji je ESI poskočio 3,3 boda. Slijedi Francuska s rastom odgovarajućeg indeksa za 2,6 bodova i Njemačka, gdje je uvećan za 0,8 bodova. U Španjolskoj i Italiji zabilježeno je pak pogoršanje klime, uz pad indeksa za 2,2 odnosno dva boda.
U 28-članoj EU, poboljšanje gospodarske klime pripisuje se segmentima industrije i usluga, a i graditeljstvu, premda je očitovalo tek blago poboljšanje. Pritom se jačanje povjerenja u sektoru usluga najviše pripisuje Velikoj Britaniji, najvećem gospodarstvu izvan eurozone, pretežito usmjerenom uslužnim djelatnostima.
U Hrvatskoj je indeks ekonomske klime u listopadu uvećan za 8,4 boda, na 110,8 bodova. Povjerenje je pritom poboljšano u segmentima industrije, usluga i maloprodaje, dok je dodatno oslabilo kod potrošača i u graditeljstvu.
Odvojeno je izvješće Komisije pokazalo da je u listopadu dodatno ojačala i poslovna klima u eurozoni, očitujući nastavak uzlaznog trenda koji je započeo u svibnju. Indeks poslovne klime (BSI) uvećan je tako za 0,18 bodova, na minus 0,01 bod, nadomak dugoročnog prosjeka. Značajno poboljšanje zabilježeno je pritom u segmentu proizvodnje, proizvodnih očekivanja i knjiga narudžbi, tumači EK u priopćenju.
