Troškovi energije u njemačkim trgovinama porasli su 150 posto od početka godine. U istraživanju Njemačke udruge trgovaca svaka druga tvrtka svoju egzistenciju smatra ugroženom. Kako trgovci štede energiju i zašto strahuju za svoju egzistenciju?
Trgovci sada koriste mjere štednje energije kako bi nekako prebrodili zimu. Tako se dućani slabije griju jer, prema Njemačkom udruženju trgovaca, svaki stupanj manje može smanjiti potrošnju energije i do šest posto. Neki supermarketi razmišljaju i o skraćenju radnog vremena.
Dragovoljne mjere su jedna stvar, ali savezna vlada također se oslanja na prisilne mjere. Tako je donesena uredba, koja je na snazi od 1. rujna, prema kojoj se prodajni prostori trgovina smiju zagrijati najviše do 19 stupnjeva. Svjetleće vanjske reklame moraju biti ugašene od 22 do 6 sati, a vrata trgovina više ne smiju biti stalno otvorena, piše Deutsche Welle.
Carina Peretzke iz Udruženja trgovaca Sjeverne Rajne - Vestfalije jako je kritična prema zatvorenim ulaznim vratima: 'Ako su vrata zatvorena, ulazi manje kupaca.' Psihološki se zatvorena vrata, kako kaže, doživljavaju kao barijera.
Kako bi ipak privukli ljude u trgovine, klimatska ofenziva HDE-a je na inicijativu trgovačkog udruženja Sjeverne Rajne - Vestfalije pokrenula kampanju na čijim plakatima stoji 'Vrata zatvorena, trgovina otvorena'. Ovi plakati trebaju pokazati klijentima da su trgovine otvorene unatoč zatvorenim vratima. Do sada je kampanja vrlo dobro prihvaćena među trgovcima, kaže Patrick Schütz iz Njemačkog udruženja trgovaca.
Glavni problem maloprodaje je ipak slaba kupovna moć ljudi. Nakon više od dvije godine pandemije koronavirusa i rasta troškova kupovna moć ljudi sve je slabija. 'Uglavnom nema više rezervi, potrošene su. Sada imamo veće troškove, a i kupci imaju te troškove pa se suzdržavaju pri kupnji', kaže Peretzke.
To također postaje jasno kada razgovarate s ljudima u centru Bonna. Mnogi sada više paze što kupuju i pitaju se treba li im to doista. I kada je riječ o namirnicama, sve se više okreću posebnoj ponudi i više idu u diskontne radnje.
Uz sve to, središta gradova postaju tamnija zbog manje rasvjete, posebno sada, kada dani postaju kraći. Urbanist iz Dortmunda Stefan Kruse kaže da se mnogi ljudi zbog toga osjećaju nesigurno, stoga izbjegavaju kupovinu kad nema danjeg svjetla.
Broj malih trgovina u gradskim središtima već godinama opada. Trend koji se već intenzivirao zbog lockdowna tijekom pandemije i s time povezanim gubitkom prihoda sada će se vjerojatno nastaviti zbog mjera uštede energije.
Identični trgovački lanci mogu se naći gotovo posvuda u središnjim dijelovima njemačkih gradova. Zbog toga su, smatra Kruse, gradski centri 'dosadni' i 'zamjenjivi'. Veliki lanci se pak od pandemije sve više oslanjaju na internetsko trgovanje. Stoga je sve više i više praznih velikih površina u centru grada.