Erste banka je u prvoj polovini godine poslovala s 511,2 milijuna kuna neto dobiti, što je gotovo tri puta više nego u istom lanjskom razdoblju, kada je neto dobit iznosila 171,3 milijuna kuna, objavila je u petak ta banka
Rast neto dobiti prvenstveno je rezultat značajno nižih troškova rizika, koji su u prvoj polovini 2021. godine iznosili 26,5 milijuna kuna u odnosu na 316,5 milijuna kuna u istom razdoblju godinu ranije, navodi se u priopćenju.
„Zadovoljni smo ostvarenim rezultatom u prvoj polovini 2021. godine. Zadržali smo stabilnost operativnog poslovanja, uz pozitivne trendove u segmentima ukupnih kredita i depozita, istovremeno pružajući adekvatnu podršku klijentima u ovim izazovnim vremenima. Snažan naglasak bio je na daljnjem razvoju naših digitalnih rješenja, pri čemu je na George platformi omogućeno podizanje gotovinskog kredita online putem i za klijente drugih banaka, dok je Keks Pay aplikacija, uz razvoj dodatnih funkcionalnosti plaćanja, nedavno prešla 200 tisuća korisnika", kazao je predsjednik Uprave Erste&Steiermaerkische Banka Christoph Schoefboeck u osvrtu na ostvarene rezultate.
vezane vijesti
Bančin neto kamatni prihod u tom je razdoblju povećan za 1,4 posto, na 811 milijuna kuna. Istovremeno je neto prihod od naknada i provizija povećan za 4,2 posto, na 217,5 milijuna kuna, dok je neto rezultat iz trgovanja i svođenja na fer vrijednost u prvih šest mjeseci 2021. dosegao 103,2 milijuna kuna, što je 24,8 posto više.
Ukupna aktiva banke krajem lipnja 2021. iznosila je 79,9 milijardi kuna, odnosno 9,2 posto više u odnosu na kraj 2020. Ukupni krediti klijentima na kraju lipnja 1. iznosili su 45,6 milijardi kuna, 0,9% više u odnosu na 45,2 milijarde kuna krajem 2020.
Ukupni depoziti klijenata banke na dan 30.6.2021. iznosili su 58,7 milijardi kuna, što je 2,4% više u odnosu na kraj 2020. godine, kada su iznosili 57,3 milijarde kuna.
“Iako su vidljivi pozitivni pomaci i postignut određeni napredak opće investicijske klime u Hrvatskoj, jačanje pravne i investicijske sigurnosti, posebice na lokalnim razinama, i dalje ostaju najvažniji preduvjeti održivog gospodarskog rasta. Zacrtani put prema implementaciji eura početkom 2023. godine, kao i planirani ulazak u Schengen, daju dodatan pozitivan impuls oporavku i snažnijem rastu hrvatskog gospodarstva, odnosno njegovoj dugoročnoj stabilnosti i kvalitetnijem pozicioniranju na međunarodnoj razini. U tom pogledu stabilan financijski sustav te robustan, likvidan i adekvatno kapitaliziran hrvatski bankarski sektor i dalje će biti okosnica budućeg razvoja i rasta, istovremeno predstavljajući snažnu komparativnu prednost Republike Hrvatske u regionalnom kontekstu“, naglasio je Schoefboeck.
Neto dobit ESB grupe prije manjinskog utjecaja u prvoj polovini 2021. godine iznosila je 608,1 milijuna kuna u odnosu na 200,5 milijuna kuna u istom razdoblju 2020., navodi se između ostalog u priopćenju.
