To su te zemlje u četvrtak poručile u saslušanju u Washingtonu američkim dužnosnicima koji istražuju trebaju li preporučiti Bijeloj kući uvođenja carina na temelju nacionalne sigurnosti. Američki predsjednik Donald Trump naredio je, naime, u svibnju ministarstvu trgovine da razmotri taj potez, a ideja je u SAD-u odmah naišla na široko protivljenje.

Na prijedlog je dostavljeno više od dvije tisuće komentara, a uložili su ih i veliki proizvođači automobila poput General Motorsa, kao i obični građani i automobilski entuzijasti zabrinuti da bi zbog mjera moglo doći do skoka cijena dijelova za unikatne automobile.

Meksički veleposlanik u SAD-u Geronimo Gutierrez Fernandez kazao je u raspravi u četvrtak da uvoz iz njegove zemlje ne predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD-a.

"Ostat ćemo oprezni zbog neopravdanih trgovinskih ograničenja i iskoristit ćemo svoja prava kako bismo osigurali da ne dođe do nepovoljnog utjecaja na meksičku automobilsku industriju", rekao je.

Kanada i EU su također poručile da pripremaju protumjere, što bi dovelo do još veće odmazde, s obzirom na nedavni odgovor na američke carine na uvoz čelika i aluminija.

Jennifer Kelly, direktorica istraživanja u američkom sindikatu radnika u automobilskoj industriji, utvrdila je da je u posljednja dva desetljeća došlo do značajnog gubitka radnih mjesta u automobilskoj industriji u SAD-u, no poručila je da bi SAD trebale razmotriti "ciljane mjere".

"Upozoravamo da bilo kakvi nagli i nepromišljeni potezi mogu imati nesagledive posljedice, uključujući masovna otpuštanja američkih radnika, ali to ne znači da ne bismo trebali učiniti ništa ", kazala je.

Njemačka: "Carine protivne međunarodnom pravu"

Eric Schweitzer, predsjednik Udruženja njemačkih industrijskih i trgovinskih komora (DIHK), izjavio je u petak za televizijsku kuću ZDF da bi carine koje bi SAD uvele na uvoz automobila smanjile BDP u Njemačkoj za oko šest milijardi eura.

Kazao je da Trumpove prijetnje shvaća "vrlo ozbiljno", dodajući da bi takve carine bile protivne međunarodnom pravu. Ocjenuje da takvi nameti ne bi samo rezultirali gubitkom radnih mjesta u Njemačkoj i Europi, već bi pogodile zaposlenost i razinu ulaganja u SAD-u.

U četvrtak su dužnosnici iz EU-a poručili uoči sastanka o trgovinskim pitanjima idućega tjedna u Washingtonu da pripremaju listu američkih proizvoda na koje bi uveli carine u slučaju da Bijela kuća ostvari svoju prijetnju o uvođenju carina na uvoz automobila iz EU-a.

"Velika odmazda"

SAD su prošle godine uvezle stranih automobila i kamiona u vrijednosti većoj od 200 milijardi dolara, a gotovo 80 posto uvoza je došlo iz Meksika, Kanade, Japana i Njemačke.

Također, strane automobilske tvrtke poput BMW-a i Toyote predstavljaju neke od najvećih poslodavaca u industriji u SAD-u, dok se u zemlju svake godine uvezu automobili i dijelovi vrijednosti veće od 100 milijardi dolara.

Automobilske tvrtke tvrde da bi carine, koje bi mogle iznositi čak 25 posto, uzrokovale prosječni skok cijena automobila uvezenih u SAD za gotovo šest tisuća dolara, a onih proizvedenih u SAD-u za oko dvije tisuće dolara.

Također, kažu kako bi carine dovele do pada razine ulaganja u SAD i ukidanja određenog broja radnih mjesta.

Američki Petersonov institut za međunarodnu ekonomiju upozorio je da bi carine, čak i bez protumjera, mogle dovesti do gubitka 195 tisuća radnih mjesta u SAD-u.

Politička opozicija

Donald Trump odlučno je reagirao na kritike, a u srijedu je ponovno apostrofirao ideju carina na uvoz automobila iz EU, prijeteći "velikom odmazdom" ako trgovinski pregovori ne budu po njegovoj volji.

Međutim, predložene carine na automobile dovele su do jačanja političke opozicije, a radnici iz automobilske industrije su prosvjedovali u Washingtonu povodom saslušanja.

Također, gotovo 150 članova Zastupničkog doma, uključujući i članove obje stranke, ovog su tjedna poslali pismo ministarstvu trgovine, pozivajući ga da odbaci plan automobilskih carina.

Senator Orrin Hatch izjavio je da će ako Trump nastavi sa svojim namjerama, razmotriti zakonodavne mjere za suzbijanje moći Bijele kuće u kreiranju trgovinske politike.