Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju najviše će profitirati izvoznici kojima će ulazak na to tržište omogućiti da pod jednakim uvjetima prodaju svoje proizvode u drugim država članicama i dati im u ruke efikasne mehanizme za borbu protiv prepreka koje eventualno druge države tome postavljaju, istaknula je danas profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta Tamara Ćapeta na konferenciji 'Zakonodavstvo Europske unije: naučite pravila igre'
Konferenciju je organizirao magazin Banka, a cilj joj je upoznati tvrtke kako i pod kojim uvjetima poslovati s EU, kako i gdje se donose odluke kojima se regulira poslovanje i na koji način one utječu na gospodarske subjekte.
Kada je u pitanja zaštita domaćih proizvoda, uz ostalo je istaknuto kako ta zaštita otpada od trenutka ulaska u EU te kako nije ni u interesu potrošača da se štite proizvodi samo zato što su hrvatski.
Više je u interesu da hrvatski proizvodi dosegnu kvalitetu i cijenu kakvu imaju neki uvozni proizvodi, jer će time biti konkurentni i lakše se probiti na izvoznim tržištima.
Pravno gledajući, protekcionizam kao opravdanje za uvođenje ograničenja drugim proizvodima otpada kao mogućnost, kazala je Ćapeta.
Što se tiče slobode kretanja radnika, Ćapeta je istaknula kako će ulaskom u EU naši radnici vrlo brzo postati potpuno jednaki radnici u bilo kojoj drugoj državi članici, što znači da će se moći natjecati na tržištu rada u svim državama članicama.
Danas primjerice kada se želite zaposliti u Njemačkoj morate zadovoljiti propise o strancima, a od trenutka članstva u EU mi stječemo jednak status kao njemački državljani na njemačkom tržištu rada, s tim da eventualno neke države mogu uvesti odgodu. Naime, pristupni ugovor predviđa prijelazno razdoblje koje može najduže trajati sedam godina, ali prvobitno je predviđeno da traje dvije godine, u kojem će države moći odlučiti da još uvijek zadrže ograničenja hrvatskim radnicima da sudjeluju na njihovom tržištu radne snage, ali to nije obveza država članica. One mogu odlučiti i ne koristiti se takvom mogućnošću, objasnila je.
Ćapeta očekuje da će tu mogućnost koristiti neke države koje će to raditi da se osiguraju, ne samo u odnosu na hrvatske radnike, nego za budućnost, kao što su recimo Njemačka, Austrija, koje su to napravila u odnosu i na druge države koje su ušle u EU prije Hrvatske.
No vjeruje da će mnoge države ukinuti takva ograničenja, primjerice Rumunjska koja vapi za stranim radnicima, vjerovatno i stoga što je dio njihove radne snage otišao raditi u druge države članice.
To je pitanje s kojim se Hrvatska mora pozabaviti, na koji način spriječiti odljev kvalificirane radne snage iz Hrvatske, jer je to ono što se otvara kao mogućnost ulaskom u EU, kazala je.
