Pad vrijednosti eura u košarici valuta mogao bi naškoditi kućanstvima koja se već bore s višim cijenama. A moglo bi biti još i gore, upozorava Politico, dodajući da bi netko možda trebao platiti i političku cijenu dok rastući troškovi energije i inflacija smanjuju životni standard.

'Pad eura ima još puno prostora', tvitao je u nedjelju Robin Brooks, glavni ekonomist Instituta za međunarodne financije, dodajući: 'Tek smo na početku.'

U utorak je euro nakratko bio izjednačen s američkim dolarom, prvi put u 20 godina. Posljednji put euro je vrijedio manje od dolara 2002., kada su novčanice i kovanice eura bile u povojima i dijelilo ih je samo 12 država. Od početka 2022. jedinstvena valuta izgubila je više od 10 posto vrijednosti u odnosu na dolar. Bio je to brz pad, djelomično potaknut pogoršanjem izgleda za rast u eurozoni zbog ruske invazije na Ukrajinu i jače potražnje za dolarom.

Pad valute ima i svoju prednost - jeftiniji privlačniji izvoz. Istodobno, slab euro čini uvoz skupljim, povećavajući inflatorne pritiske. Dokument Europske središnje banke (ECB) iz 2020. donosi procjenu da bi deprecijacija eura od jedan posto u odnosu na košaricu valuta mogla dodati čak 0,11 postotnih bodova inflaciji unutar godine dana i 0,25 postotnih bodova tijekom tri godine.

Euro možda još nije dotaknuo dno, imajući u vidu to da bi prekid isporuke ruskog plina mogao baciti regiju u duboku recesiju, upozoravaju analitičari. Neki sugeriraju da bi euro mogao pasti čak na 90 američkih centi u slučaju da Rusija ne pokrene plinovod Sjeverni tok 1, a to bi značajno ograničilo sposobnost ECB-a da podigne kamatne stope. Američki Fed to je već učinio, a temeljem pozitivnog lipanjskog izvješća o zapošljavanju u SAD-u, mogao bi i činiti i dalje, dok bi druge središnje banke, poput ECB-a, mogle biti prisiljene postati opreznije, s obzirom na izravniju izloženost plinskoj i energetskoj krizi, navodi Roberto Mialich, devizni strateg UniCredita. U isto vrijeme dolar ima koristi od toga što ulagači hrle američkim državnim obveznicama kao utočištu od ekonomske i političke neizvjesnosti.

Politico piše i da se zabrinutost oko eura pojavila u danu u kojem su ministri financija EU-a dali zadnje odobrenje za članstvo Hrvatske u eurozoni, što joj je omogućilo usvajanje jedinstvene valute od siječnja 2023. Citira izjavu Zdravka Marića, ministra financija u odlasku, koji je rekao da je činjenica da će Hrvatska postati 20. članica eurozone 'jasan signal da europske integracije traju unatoč svim izazovima s kojima se suočavamo'.

Hrvatska će, također, dobiti mjesto za stolom Upravnog vijeća Europske središnje banke kao promatrač od rujna, a kao punopravna članica u siječnju. Poželjevši dobrodošlicu Hrvatskoj, predsjednica ECB-a Christine Lagarde rekla je da članstvo zahtijeva predanost i poštivanje pravila, dodavši: 'Članstvo u klubu je prekrasno.'