Lošiji scenarij predviđa vrhunac nezaposlenosti u 2021., iskazan stopom od 11,2 posto, i njezin povratak na predkriznu razinu tek 2024. godine. Nezaposlenost u eurozoni pala je u veljači na 7,3 posto, najnižu razinu u 12 godina, da bi u ožujku vlade diljem Europe počele uvoditi mjere kako bi suzbile pandemiju.

Ukupno bi je u Europi ugroženo 59 milijuna radnih mjesta zbog trajnih otkaza, nižih plaća i skraćenog radnog vremena, ističu konzultanti. Polovina ugroženih radnih mjesta otpada na sektore izravne prodaje, posluživanja hrane i građevinarstva.

U europskoj veleprodaji i maloprodaji moglo bi biti ugroženo 14,6 milijuna radnih mjesta, u ugostiteljstvu i hotelijerstvu 8,4 milijuna a u sektoru zabave i kulture 1,7 milijuna.

U McKinseyju napominju da će posljedice varirati među demografskim skupinama i industrijskim sektorima. „Gubitak radnih mjesta bit će tragedija na razini pojedinaca a za gospodarstvo će biti vrlo bolna", zaključuju.

Njihovo istraživanje ističe i blisku vezu između razine obrazovanja i kratkoročnog rizika za radna mjesta, „što bi moglo dodatno produbiti društvenu nejednakost“.

Europska komisija predložila je početkom mjeseca plan subvencioniranja plaća kako bi potaknula poslodavce da skrate radno vrijeme radnika umjesto da im daju otkaz. Vrijednost plana mogla bi dosegnuti 100 milijardi eura kroz pozajmice za koje bi jamčile sve zemlje EU-a.

Bruxelles očekuje da će EU ove godine ući u duboku recesiju zbog pandemije koronavirusa budući da su aktivnosti gotovo zamrle pod utjecajem mjera suzbijanja zaraze, podsjeća Reuters.