Kao odgovor na tu ranjivost, ali i ovisnost, EU i SAD uspostavili su zajedničku radnu skupinu za energetsku sigurnost, kroz plan REPowerEU, 'kako bi se smanjila ovisnost Europe o ruskim fosilnim gorivima i ubrzala zelena tranzicija'. Plan je usredotočen na uštedu energije, diverzifikaciju opskrbe energijom i ubrzavanje uvođenja obnovljive energije.

Najavljene mjere obuhvaćaju kampanje podizanja svijesti za smanjenje potražnje za energijom, moderniziranje regulatornih okvira kako bi se ubrzalo usvajanje tehnologije, financiranje projekata solarne energije, vjetra i vodika te povećanje rezervi plina kako bi se spriječile nestašice opskrbe.

Ključna uloga umjetne inteligencije

Plan REPowerEU je dobronamjeran u izgradnji čistog i otpornog energetskog sustava. Međutim, ambiciozna strategija energetske sigurnosti mora biti usko povezana sa strategijom umjetne inteligencije (AI) kako bi služila kao katalizator i glavni pokretač energetske tranzicije. Tvrdi to profesor tehnologije i održivosti Eduardo Martin sa španjolskog IE School of Science and Technology, glavnog znanstveno-tehnološkog u Europi koji je prvi u svijetu pokrenuo metaverse istraživački centar. U razgovoru za tportal analizirao je ulogu umjetne inteligencije za budućnost održive energije, posebno u Europi.

'Umjetna inteligencija koristi matematičke modele za prepoznavanje obrazaca unutar velikih skupova podataka, a zatim koristi te uzorke za predviđanje i podršku donošenju odluka. Zbog svojih mogućnosti AI nudi beskrajne mogućnosti primjene u energetskom sustavu. Na primjer, može se implementirati za predviđanje učinka obnovljivih izvora energije, podršku održavanju infrastrukture kroz rano otkrivanje kvarova u elektroenergetskim sustavima, te može zaključiti obrasce potrošnje energije kako bi potrošačima preporučila personalizirane prilagodbe.

Budući energetski sustav EU-a uključivat će raznoliku mrežu energetskih sredstava i pametnih uređaja, čineći ga složenim, decentraliziranim i 'inteligentnim'. Obnovljivi izvori energije raspoređeni su po prirodi jer uvelike ovise o zemljopisu i klimi. Ova decentralizacija može izgraditi otpornost jer izbjegava pojedinačne točke kvara i sprječava sistemske rizike. Međutim, također ima nekoliko izazova kao što je daljinsko upravljanje tim distribuiranim sredstvima i balansiranje obnovljivih izvora energije uključujući solarnu energiju i vjetar', pojašnjava nam Eduardo Martin.

U međuvremenu će mreža energetskih sredstava biti podržana podacima iz trilijuna uređaja kao što su vremenski senzori, pametni mjerači energije, digitalni blizanci energetske infrastrukture kao i električna vozila, baterije i stanice za punjenje, navodi profesor.

Google je korak ispred

'Ovi pametni uređaji generirat će ogromnu količinu podatkovnih točaka, dodajući još jedan sloj složenosti sustava. Ovdje će uloga umjetne inteligencije postati ključna. Trebat će nam kapacitet umjetne inteligencije za učinkovito prikupljanje, obradu, analizu i izvlačenje uvida u gotovo stvarnom vremenu, kako bismo zatim širili vrijedne informacije širokom spektru dionika. U tom smislu energetski sektor poziva velike i male igrače da ponude inovativna rješenja. Primjer vrijedan isticanja je Googleova platforma koja koristi umjetnu inteligenciju za predviđanje koliko će se određena mreža oslanjati na energiju proizvedenu ugljikom te o kojoj količini emisija je riječ. Ovo je ključno za ubrzavanje usvajanja obnovljivih izvora energije, jer Google može prilagoditi svoju potražnju za energijom kako bi odgovarala varijabilnosti proizvodnje energije iz sunca i vjetra', navodi Eduardo Martin.

Google je bio prva velika tvrtka koja je bila ugljično neutralna – još 2007. – a od 2017. usklađuju 100 posto svoje godišnje potrošnje električne energije s kupnjom obnovljive energije. Prema Antoniju Delgadu, glavnom arhitektu u Googleu, 'Google sada može premještati pokretne računalne zadatke između različitih podatkovnih centara, koristeći AI za predviđanje regionalne dostupnosti energije bez ugljika po satu. Pogodnost za klimu ili ugljični otisak energije koju koriste podatkovni centri varira dnevno, tako da kada se računalni zadaci predlože da se izvršavaju na jednoj lokaciji, možemo provjeriti je li njihovo premještanje na drugu lokaciju prihvatljivije za klimu.

'Time se na najbolji način iskorištava energija bez ugljika diljem svijeta, bez potrebe za dodatnim računalnim hardverom. Baš kao što Big Tech uvodi inovacije u energetski sektor, startupi također oblikuju naš trenutni sustav i primjenjuju prednosti umjetne inteligencije na pitanje energetske sigurnosti', ističe naš sugovornik.

Pozitivni primjeri

U skladu s kampanjama za uštedu energije koje predlaže EU, startup NeoLux sa sjedištem u Španjolskoj implementira AI kako bi pomogao izvući obrasce potrošnje energije i identificirati područja u kojima potrošači mogu napraviti promjene kako bi smanjili svoju potražnju. Alain Grullon, izvršni direktor i suosnivač NeoLuxa objašnjava da 'kada se korisnik pridržava sustava preporuka, dobiva bodove koji ga približavaju statusu 'heroja energetske učinkovitosti' i te bodove mogu zamijeniti za popuste na račun za struju, postrojenja za vlastitu potrošnju, učinkovitiji uređaji itd.'

'Kako se sve više aktera uključuje u stvaranje novih odgovora na problem energetske sigurnosti, postoji nekoliko izazova s kojima se treba pozabaviti. Na primjer, dok uključujemo bilijune pametnih uređaja i digitalnih blizanaca u naš energetski sustav, također proširujemo površinu napada na kritičnu infrastrukturu. Iz tog razloga postoji nužna potreba za snažnim mjerama kibernetičke sigurnosti. Osim toga, istraživanje i razvoj moraju se nastaviti ako želimo poboljšati mogućnosti umjetne inteligencije u sektoru i razviti učinkovitije modele umjetne inteligencije koji troše manje računalne energije.

Ključno je da pažljivo i promišljeno pristupimo upotrebi umjetne inteligencije u energetskom sektoru – samo na taj način možemo otključati puni potencijal umjetne inteligencije za podršku sigurnijoj i održivijoj energetskoj budućnosti. Budućnost izgleda obećavajuće. Udruživanjem energetske sigurnosti i strategije umjetne inteligencije, Europa ne samo da bi mogla postati prvi ugljično neutralni kontinent do 2050., već bi jednog dana mogla biti svjetski predvodnik u umjetnoj inteligenciji', zaključuje Eduardo Martin.