Prema podacima Europske komisije, između siječnja i rujna 2022. zemlje EU-a uvezle su 16,5 milijardi kubičnih metara ruskog LNG-a u odnosu na 11,3 milijarde kubičnih metara u istom razdoblju prošle godine, piše Politico.

Povećanje uvoza LNG-a čini se sitnim u usporedbi s ogromnim padom uvoza plina iz ruskih plinovoda - sa 105 milijardi kubnih metara na 54,2 milijarde kubnih metara - no to je neugodan podatak za Bruxelles koji se zaklinje u sankcije Moskvi, s time da nije bez vlastitih inherentnih rizika.

Francuska, Nizozemska, Španjolska i Belgija glavni su uvoznici ruskog LNG-a u 2022., pri čemu je trećina isporuka bila usmjerena u Francusku, a gotovo četvrtina u Španjolsku. Samo su dvije zemlje u Europi u potpunosti zaustavile uvoz ruskog LNG-a - Velika Britanija i Litva.

Većina ruskog LNG-a koji stiže u Europu dolazi iz energetske tvrtke Novatek, koja upravlja terminalom Jamal u sjeverozapadnom Sibiru, čiji je francuski energetski div TotalEnergies manjinski dioničar. Pojedine europske zemlje imaju dugoročne ugovore s Novatekom te će oni biti na snazi još nekoliko godina.

Za razliku od Gazproma, u kojem većinski udio drži ruska država, Novatek je neovisna tvrtka, ali ima dioničare bliske Kremlju koji mogu osjetno utjecati na njegovo poslovanje, pokazuje analiza Centra za globalnu energetsku politiku Sveučilišta Columbia.

Anne-Sophie Corbeau, znanstvenica s Columbije, smatra da je 'vrlo zgodno za sve da zažmire na ruski LNG' koji dolazi u Europu. U ekonomskom smislu za europske zemlje ima smisla da zasad nastave trgovati s Rusijom. Izbacivanje ruskog LNG-a s tržišta značilo bi veće narudžbe iz drugih dijelova svijeta, što bi povećalo cijene za siromašne zemlje.

'Cijene bi bile stratosferske i to bi bilo izuzetno loše ne samo za Europu, nego i za mnoge zemlje koje si ne bi mogle priuštiti LNG', izjavila je Corbeau.

S druge strane, dodaje, povećan uvoz ruskog LNG-a potencijalno daje Vladimiru Putinu još jedno geopolitičko oružje - baš kao što je to prirodni plin iz plinovoda. Moskva bi mogla blokirati izvoz u 'neprijateljske' zemlje te nastaviti s isporukama siromašnijim državama u Aziji, onima koje pate od ozbiljne nestašice energije.

Takav bi potez mogao imati posljedice za EU iduće godine. Međunarodna agencija za energiju već je upozorila da bi se Europa mogla suočiti s nedostatkom opskrbe plinom do 30 milijardi kubnih metara tijekom sezone punjenja skladišta sljedećeg ljeta.

Svitlana Romanko, direktorica ukrajinske grupe za kampanju Razom We Stand, koja se zalaže za potpuni embargo EU-a na ruska fosilna goriva, ističe da postoji jasan moralni razlog za odustajanje od uvoza ruskog LNG-a.

'Iako EU oštro nastupa kad se govori o sankcijama i embargu, stvarnost je takva da se vrlo malo čini za smanjenje uvoza LNG-a. Europa treba poduzeti nešto te zaustaviti apsurdno i kontraproduktivno financiranje ruskog ratnog stroja', rekla je Romanko.