U tekstu koji potpisuje Martin Dunai iz Budimpešte navodi se da Hrvatska namjerava povećati kapacitet uvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) sa sadašnjih 2,9 milijardi prostornih metara godišnje na 6,1 milijardu prostornih metara godišnje, a istodobno će joj 'veliki investicijski ciklus u vjetroelektrane i sunčane elektrane omogućiti da postane neto energetski izvoznik'.

Igor Dekanić, profesor na Geološko-rudarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, izjavio je za FT da Hrvatska ima dobre šanse da bude energetska vrata nizu susjednih srednjoeuropskih zemalja u sadašnjoj energetskoj geopolitičkoj situaciji i teškoćama s uvozom energije iz Rusije.

FT podsjeća da je Zagreb počeo diversificirati izvore energije davno prije invazije Rusije na Ukrajinu, uvozeći sve veću količinu nafte iz Azerbajdžana i Kazahstana te smanjivši uvoz nafte iz Rusije na četvrtinu svojeg ukupnog uvoza 2020. godine, što je najniža razina od 2003. godine. LNG terminal na Krku je pak ojačao neovisnost o ruskom plinu koji je, prema podacima MMF-a, piše FT, činio manje od jedan posto ukupne energetske potrošnje Hrvatske 2020. godine. Uvoz ukapljenog prirodnog plina, i to uglavnom iz SAD-a, zamijenio je rusku opskrbu.

'Sada će Zagreb profitirati ako postane veći opskrbljivač susjeda koji su prisiljeni diversificirati svoj uvoz energije, ubirući povećane naknade za pretovar nafte i LNG-a', piše FT.

Novinar zatim piše o planovima Mađara da ojačaju svoje jadranske energetske veze. Navodi da MOL ovisi o naftovodu Družba, koji dovodi rusku naftu preko Ukrajine, a to je sada ugroženo što zbog sankcija EU-a, što zbog mogućih ratnih oštećenja ili odluke Moskve da zaustavi dotok nafte. Zbog toga se Budimpešta sve više okreće naftovodu Janafa, a MOL planira modernizirati svoje rafinerije ulaganjem oko 500 milijuna eura kako bi mogle prerađivati lakšu, nerusku naftu.

Janafov naftovod može transportirati oko milijun tona nafte mjesečno, a planirano dodatno ulaganje za udvostručenje kapaciteta pokrilo bi potrebe rafinerija u Mađarskoj, Slovačkoj i Srbiji, piše FT. Navodi kako su iz Janafa dobili odgovor da se takva odluka tek treba donijeti u skladu s politikama EU-a i hrvatske Vlade, a da je kompanija spremna brzo djelovati.

Neimenovani izvor za FT je izjavio da je Janaf već povećao cijene transporta nafte koju dovodi susjedima, ali iz tvrtke to nisu potvrdili.

U tekstu se zatim ističe da je hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio da će zahvaljujući udvostručenju kapaciteta LNG terminala Hrvatska imati ulogu regionalnog energetskog huba. Međutim stručnjak za energetiku András Simonyi iz Atlantic Councila za FT je ustvrdio da je Hrvatska već mogla imati znatno veću ulogu da nije jedno desetljeće odgađala gradnju krčkog terminala i smanjila mu kapacitet.

'Hrvati jako kasne. SAD će brzo povećati proizvodnju LNG-a. EU je također prihvatio plin kao prijelazno gorivo prema obnovljivim izvorima. Dakle plina će biti. Ali hoće li u Europi biti infrastrukture? Nitko neće čekati Hrvatsku, koja je mogla preuzimati puno više plina da je imala veće ambicije', komentirao je Simonyi.

Ipak, FT piše da bi se odmjeren pristup Hrvatske, koja se kladi na kratkoročan porast potražnje za fosilnim gorivima, uz zadržavanje fokusa na ulaganja u zelenu energiju, mogao u konačnici isplatiti.

Dražen Jakšić, direktor zagrebačkog Instituta Hrvoje Požar, pojasnio je da u Hrvatskoj postoji snažan interes investitora za nove projekte obnovljivih izvora energije koji bi mogli znatno povećati trenutne hrvatske kapacitete u proizvodnji čiste električne energije, a oni su na oko 1 GW.

Savjetnik predsjednika Zorana Milanovića, Julije Domac, za FT je izjavio da hrvatska Vlada cilja na širenje kapaciteta proizvodnje solarne energije na 7 GW (sa sadašnjih 160 MW) te udvostručenje kapaciteta vjetroelektrana sa sadašnjih 1 GW, a radi i na unapređenju regulative te prijenosne mreže. Sve to bi trebalo voditi tome da Hrvatska izbaci iz upotrebe elektrane na ugljen do 2033. godine te da ima i višak struje za izvoz.