Održat će niz sastanaka s nadležnim hrvatskim službama kako bi razgovarali o strukturnim reformama u sklopu pripreme Nacionalnog programa reformi, koji će države članice dostaviti Komisiji u travnju.

Danas će u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj, Laura Bardone, načelnica odjela za Hrvatsku i Španjolsku u Glavnoj upravi ECFIN-a održat će kratku prezentaciju i razgovor o temama vezanim za Izvješće za Hrvatsku 2017. (Country report) i ostale teme iz nadležnosti uprave.

Podsjećamo, Europska komisija (EK) je prošli mjesec objavila Zimsku ekonomsku prognozu u kojoj je osjetno revidirala procjene rasta hrvatskog gospodarstva. Predviđa se rast BDP od 2,8 posto u 2016., prijašnja procjena je bila 2,6 posto, a ove godine Komisija prognozira ubrzanje rasta hrvatske ekonomije na čak 3,1 posto ( u jesenskoj prognozi 2,5 posto)

U izvješću Komisija naglašava kako je glavni nositelj oporavka hrvatske privrede robusna domaća potražnja.

'Rast od 1,7 posto u trećem kvartalu 2016. u odnosu na kvartal prije bio je veći od očekivanog. Sve komponente domaće potražnje pridonijele se ovom energičnom rastu. Dok je izvoz roba opao, izvoz usluga skočio je za 3,5 posto u odnosu na kvartal prije zahvaljujući uspješnoj turističkoj sezoni. Rast je vjerojatno usporio u četvrtom tromjesečju, ali sve u svemu hrvatsko gospodarstvo će u 2016. zabilježiti solidan rast od 2,8 posto', ističe se u prognozi.

Međutim, u tzv. zimskom paketu s analizom gospodarstva u svim zemljama članicama te dubinskim analizama makroekonomskih pokazatelja za zemlje koje imaju pretjerane makroekonomske neravnoteže, među kojima je i Hrvatska, objavljenom krajem veljače, unatoč pozitivnim kratkoročnim trendovima, komisija i dalje upozorava na skromne izglede rasta na duži rok. Zbog sporog rasta produktivnosti i slabe iskorištenosti ljudskog kapitala, potencijalna stopa rasta iznosi samo jedan posto i niža je u usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama.

Glavni razlog za to je sporo provođenje nužnih reformi. U izvješću se konstatira da je Hrvatska ostvarila tek ograničen napredak u provedbi preporuka za 2016., što se dovodi u kontekst dvaju općih izbora u manje od godinu dana.

Najveći napredak vidi se u uvođenju poreza na imovinu te u upravljanju javnim dugom. Ograničeni napredak vidljiv je u jačanju porezne discipline, reformi javne uprave, upravljanju državnom imovinom, smanjenju parafiskalnih nameta i administrativnih barijera te unapređenju pravosudnog sustava.

Komisija ocjenjuje da nije bilo nikakvog pomaka u reformi mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi te na području usklađivanja plaća u javnom sektoru.