U ECB-u navode da hrvatski deficit opće države i javni dug nisu u 2015. bili u skladu s Maastrichtskim kriterijima. Prema tim kriterijima, proračunski deficit trebao bi biti manji od 3 posto BDP-a, dok bi javni dug trebao biti manji od 60 posto BDP-a.

U 2015. je, pak, u Hrvatskoj deficit opće države iznosio 3,2 posto BDP-a, što je 2,3 postotna boda manje nego godinu dana prije.

Javni je dug na kraju prošle godine iznosio 86,7 posto BDP-a, što predstavlja godišnji rast za 0,2 postotna boda.

ECB podsjeća da je Hrvatska od 2014. godine u Proceduri prekomjernog deficita (EDP) Europske komisije, a da bi do kraja 2016. trebala korigirati prekomjerni deficit. Kao i EK, preporučuje Hrvatskoj provedbu reformi.

Nužne strukturne reforme

Tako ECB ističe da je dugoročno za Hrvatsku od vitalnog značaja da slijedi odlučnu, konsolidacijsku strategiju koja će podupirati rast i riješiti visoke rizike vezane uz održivost duga u srednjem roku.

To će biti potrebno provesti s reformom okvira fiskalnog upravljanja, usmjerenog poboljšanju učinkovitosti javne potrošnje u nastojanju da se stvore uvjeri za trajno poboljšanje provedbe fiskalnih politika.

Postizanje okruženja pogodnog za održivu konvergenciju prema eurozoni u Hrvatskoj zahtijeva ekonomske politike usmjerene stabilnosti i širok raspon strukturnih reformi, ocjenjuju u ECB-u.

U pogledu strukturnih reformi, postoji značajan prostor i hitna potreba za reformama usmjerena na poboljšanje institucionalnog i poslovnog okruženja, jačanje konkurentnosti na proizvodnim tržištima, smanjivanje nepodudarnosti na tržištu rada i jačanje efikasnosti u javnoj upravi i pravosudnom sustavu. Značajni napori trebali bi biti poduzeti i da na poboljšanju slabe hrvatske apsorpcije EU fondova, kažu u ECB-u.

Navode i da hrvatski zakon ne udovoljava svim zahtjevima za nezavisnost središnje banke

Tečaj nije znatnije oscilirao

U ECB-u navode i da tečaj kune u dvogodišnjem razdoblju, od 19. svibnja 2014. do 18. svibnja 2016. prema euru u prosjeku nije znatnije oscilirao.

Što se tiče tečaja nacionalne valute, normalnom fluktuacijom smatra se stabilnost tečaja, bez devalvacije u odnosu na euro, barem dvije godine, a zemlja mora sudjelovati u tečajnom mehanizmu (ERM) Europskog monetarnog sustava barem dvije godine prije uvođenja eura.

ECB ističe i da je bilanca tekućih plaćanja i kapitala poboljšana u proteklih 10 godina, dok su neto inozemne obveze ostale visoke.

Također, u ECB-u napominju da su dugoročne kamatne stope u razdoblju do svibnja 2015. do travnja 2016. bile u prosjeku 3,7 posto, odnosno ispod referentne vrijednosti od 4 posto vezane uz kriterij konvergencije po pitanju kamatnih stopa.

Dodaju da su dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj pale od 2009. s otprilike 8 na ispod 4 posto.

Što se tiče stabilnosti kamata, pravila konvergencije kažu da dugoročne kamate u zemlji članici ne bi trebale biti za više od dva postotna boda veće u odnosu na kamate u tri najbolje zemlje EU-a po stabilnosti cijena.

Poruke ECB-a u vezi kredita u 'švicarcima'

Nedavna intervencija vlade oko konverzije CHF kredita u eurske ističe potrebu za predvidljivijim zakonodavnim sustavom, kažu u ECB-u. Smatraju i da je pri izradi rješenja konverzije trebalo razmotriti poštenu raspodjelu tereta između svih sudionika kako bi se izbjegao moralni hazard.

Politike financijskog sektora trebale bi biti povezane sa zaštitom financijske stabilnosti i postizanjem da financijski sektor daje pozitivni doprinos održivom gospodarskom rastu, navode iz ECB-a.

Dodaju da je važno, s obzirom da su zakonske odredbe vezane uz konverziju zajmova denominiranih u francima imale negativni utjecaj na profitabilnost banaka, sačuvati otpornost bankarskog sustava i njegovu sposobnost da podupire realno gospodarstvo.

U nastojanju da minimizira potencijalne rizike po financijsku stabilnost vezane uz visok udjel zajmova u stranoj valuti, Hrvatska bi trebala nastaviti primjenjivati preporuku Europskog vijeća za sistemske rizike od 21. rujna 2011. o zajmovima u stranoj valuti (ESRB/2011/1), kažu u ECB-u.

U najnovijem izvješću o konvergenciji ECB je analizirao situaciju u sedam članica Europske unije koje nisu uvele euro, a imaju to namjeru u određenom razdoblju. Radi se o Bugarskoj, Češkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Švedskoj.