U raspravi su sudjelovali Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu (SDP, S&D) te izvjestitelj za preporuke za novu strategiju proširenja Europske unije, online se pridružio Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu (HDZ, EPP) te izvjestitelj u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore, Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova RH, te Senada Šelo Šabić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose. Raspravu su sudionici i HRT-ova novinarka Jasmina Popović otvorili temom o proširenju Europske unije.

Šelo Šabić izrazila je svoju sumnjičavost prema stvarnoj dinamici proširenja EU-a, s čime se Pusić djelomično složila. Bivša ministrica je, naime, ustvrdila kako je tema proširenja EU-a stavljena na dnevni red početkom ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače, premda se o pristupu Ukrajine Uniji već ranije govorilo, no tada je to izgledalo manje realno.

'Danas je drugačije, to svi vide. To je pravo proširenje, u koje je uključena i Gruzija. S druge strane, ono što nazivamo zapadni Balkan – naše neposredno susjedstvo – to nije ta vrsta proširenja. Na tom teritoriju živi 18 milijuna ljudi. Situacija s proširenjem je složena, jer poznajući europske institucije, svaka od tih država, po sadašnjim pravilima, ima pravo na veto. Kad razmislimo, hoće li Milorad Dodik imati pravo veta na odluke Vijeća Europske unije? Objektivno govoreći, to zvuči opasno. No početak pregovora nije i završetak, a ideja je da sami pregovori označe transformaciju zemlje i isključenje najekstremnijih stavova. No isto tako je s vrlo dugim procesom u 'čekaonici’ EU-a sa šest država zapadnog Balkana došlo do toga da su se neki od lidera u tim zemljama, bez obzira na to što se zalažu, de facto prestrašili mogućnosti ulaska svojih zemalja u EU jer se boje mogućih posljedica, poput sudskog progona korupcije i različitih mehanizama kojima EU raspolaže kad se radi o državama članicama.

Europska komisija je preporučila da se Bosni u Hercegovini (BiH) da status kandidata, što je vrlo važno i dobro te jedino pravo rješenje za izlazak iz krizne situacije u BiH. Dodik je rekao da to za BiH nije dobro, no vjerojatno je mislio za njega osobno. EU treba ovdje imati proaktivniji pristup, jer nema više tu privlačnu snagu za sadašnje lidere. Treba pronaći strategije pomoću kojih EU radi s tim državama i pomaže im da dođu do razine na kojoj mogu napredovati. Zagovaram baltički pristup, model koji je korišten kad su Litva, Latvija i Estonija 2004. ulazile u EU. Finska, Danska i Švedska su s baltičkim zemljama uspostavile partnerstvo i vodile ih na tom putu bez puno reklame, ali de facto su im pomogle da se transformiraju te objašnjavale njihov napredak u europskim institucijama', rekla je Pusić.

Zastupnik u EP-u Sokol smatra da postoje problemi s obje strane cijelo vrijeme. S jedne, što se EU-a tiče, postoji, kaže, zamor i trenutno države članice nemaju isti stav oko proširenja, što ovisi o političkoj stranci na vlasti u toj državi.

'Jedinstvenog stava nema, a mišljenja među državama članicama nikad nisu bila različitija. Različite su vizije oko pristupa vanjskopolitičkim izazovima i migracijama, jer nije isto ako ste skandinavska zemlja ili Italija, koja je direktno na udaru ilegalnih migracija. Imamo dosta euroskeptičnih država. No svaka ima svoju priču, što se vidi na Balkanu, od Sjeverne Makedonije do BiH i Crne Gore. Prave volje za ulazak u EU u mnogim državama nema, a te iste države istovremeno žele razne prednosti članstva, sigurnosni okvir i novac. No ne može se sjediti na dvije stolice. Rat u Ukrajini je promijenio situaciju, više se govori o geopolitici, ali to nije dovoljno da bismo mogli reći da je došlo do velikog ubrzanja i iskoraka. Bit će važna i uloga SAD-a, koji je Hrvatskoj pomogao pri ulasku u EU. SAD se maknuo od tog dijela Europe, no sad se opet više angažirao nakon rata, što je potvrdio i dolazak Nancy Pelosi', rekao je Sokol.

Zastupnik u EP-u Picula prisjetio se velikog proširenja EU-a 2004. godine, kad je teritorij povećan za 30 posto, a broj ljudi za 25 posto, dok je istovremeno BDP narastao za pet posto. 'Cilj je bio da se konsolidira pozicija EU-a nakon Hladnog rata. Imali smo veliku globalnu krizu 2008., koja je pogodila EU, zatim 2016. Brexit, potom pandemiju, a sve to je smanjivalo apetit EU-a da se širi u bilo kojem pravcu. Zadnja kriza, Putinova agresija na Ukrajinu, prva je koja je imala pozitivne implikacije na politiku proširenja EU-a, što je potaknulo Uniju da govori o budućnosti. Sad status kandidata imaju i Ukrajina i Moldavija. Već sljedeće godine imat ćemo deset država kandidatkinja. To je posljedica geopolitičkih izazova. U razdoblju pred nama može se govoriti da se politika proširenja pomalo vraća u mainstream EU-a', ustvrdio je Picula.

No pritom je naglasio da ostaje pitanje tko će dati politički pečat proširenju. Ustvrdio je da Uniji šteti rast ekstremnih političkih stranaka, što se odnosi na krajnje desničare, kao u slučaju Italije. 'Tko zna što će biti sa Španjolskom sljedeće godine? Treba voditi računa o tome kako će EU izgledati kad potencijalni kandidati uđu u EU. Neki ‘motori’ EU-a ne rade dobro. Njemačko-francuska osovina se urušava, odnosi između Pariza i Berlina su napeti, odgađaju se važni sastanci, a Njemačka razmišlja o prodaji udjela luke Kinezima. EU je prepoznao geopolitičku važnost politike proširenja, no puno je posla da se ta politika proširenja uskladi u samoj Uniji; da svi faktori budu na istoj strani. Francuska je na taj proces gledala kao na proces jačanja Njemačke. Taj proces bi trebao biti sveeuropski, dogovoren, ne smije se dogoditi do dođe do povećanja neliberalnih režima', poručio je Picula.

Šelo Šabić je istaknula da želi vidjeti ujedinjen, prosperitetan europski kontinent i jaču Uniju. Međutim i dalje je sumnjičava oko tog scenarija, barem u bližoj budućnosti, jer rat u Europi mijenja dinamiku dosadašnjih procesa, a nema snažnog odgovora političkog vodstva EU-a.

'Ne govori se o scenarijima ako SAD odluči diversificirati svoju pažnju na neke druge geopolitičke točke. To je velik problem za EU, naše jedinstvenosti i sigurnosti, jer je i dalje SAD taj koji garantira i osigurava našu sigurnost, a mi taj kapacitet nismo izgradili niti ga možemo tako brzo izgraditi. Prvo bi možda trebalo doći do unutarnjih konflikata da na učenju na greškama izgradimo novi sigurnosni poredak. U kontekstu proširenja stalno ga zagovaramo u Hrvatskoj, ali što smo spremni napraviti za reforme EU-a da bi to bilo prihvatljivo euroskepticima? Želimo ostati na starim procesima, a opet želimo proširenje. Bilo bi dobro čuti otvoreniji razgovor između naših političara, a ne parole o stabilnosti, solidarnosti i proširenju. A vidimo da svatko sve više solira i okuplja grupice zemalja kako bi maksimizirali svoje ciljeve', upozorila je Šelo Šabić.

Bivša ministrica Pusić rekla je da postoje razlike između deklarativnog cilja te onog što je u zakonu i stvarnosti. Političke opcije i institucije često su, kaže, u sukobu, a smatra da bi trebalo govoriti o ukidanju prava veta na sve važne odluke.

'Nisam pesimistična oko jedinstva EU-a, iako o tome trebamo voditi računa jer je to naš projekt, najbolji koji je Europa smislila. Moramo raditi na tome da se taj projekt održi. Problem je i što su multilateralne organizacije u padu. Građani su u velikom prošlogodišnjem istraživanju istaknuli tri relevantne organizacije – NATO, UN i EU. Bez sigurnosnih organizacija i suradnji nema dogovora i pregovora među državama. Prije Brexita je EU izgledao kao rakova djeca, dvije velike krize su doprinijele većoj razini homogenizacije. EU nije na razini na kojoj bi trebao biti, ali Brexit je bio velika kriza. Posljedice Brexita po Veliku Britaniju uozbiljile su mnoge europske lidere. Više ni krajnja desnica ne govori o izlasku, niti Francuska i Italija. Jer birači gledaju Britaniju i vide što je loše nakon Brexita. Agresija na Ukrajinu je sve prestrašila. Transatlantski savez smo uzimali zdravo za gotovo, a nakon Trumpa vidimo da SAD može zauzeti sasvim drugi stav, Europa je onda tu na gubitku ako ne bude samostalna', smatra Pusić.

Zastupnik Sokol smatra da je još puno problema ostalo iz 19. stoljeća te da Njemačka gleda na srednju Europu 'kao na svoje dvorište koje kontrolira', što ugrožava sigurnost Europe. Sokol je ustvrdio da je 'njemačko soliranje' dugogodišnji problem, a primjer je energetska politika i odluka Angele Merkel da se zatvore nuklearne centrale, a da se manjak energenata nadomjesti izgradnjom Sjevernog toka 2. 'Sad vidimo posljedice te odluke. Njemačka sama ne zna što bi, pogotovo jer je u Rusiji vidjela partnera na više područja, najviše kod jeftinih energenata. Francuskoj se ne sviđa jačanje njemačkog utjecaja u istočnoj i srednjoj Europi, a istovremeno jača i turski, ruski te utjecaj arapskih zemalja. To su sigurnosne stvari koje bi trebale biti prioritet EU-a. Priča se o krajnjoj desnici u Švedskoj i Italiji, no sve su to stranke koje su evoluirale oko svojih stavova i ne razmišljaju o izlasku iz EU-a. EU ima puno problema, različitih stavova o identitetu i budućnosti. To ne znači da će doći do raspada, ali zajednička odluka o proširenju je nešto što je daleko od realnosti', ustvrdio je Sokol.

Smatra da je Donald Trump osvijestio Europu da ne može živjeti na račun nečije pomoći, već da treba ulagati u sigurnosni okvir. 'Nema političke volje zbog demagogije – zašto ulagati u avione? Idemo graditi vrtiće i škole. Postojao je okvir NATO-a koji će nas štititi, no to nije dovoljno i EU mora donositi ozbiljnije odluke, ulagati u sigurnost, makar i na štetu dijela standarda. Bez SAD-a ne bi bilo ulaska Hrvatske u EU, ako se sjetimo slovenske blokade, a ni Daytonskog sporazuma. Ako republikanci pobijede u SAD-u, upitno je u kojem će smjeru SAD ići, ali Unija o tome ne smije ovisiti, nego dugoročno početi promišljati o vlastitoj ulozi u svijetu, da ostane koliko-toliko relevantna', kaže Sokol. Pusić je podsjetila i na to da je u slovenskoj deblokadi oko ulaska Hrvatske u EU veliku ulogu imala Švedska koja je tad presjedala Vijećem EU-a.

Panelisti su se osvrnuli na situaciju u BiH te je li taj entitet pred raspadom. Picula je ustvrdio da među kandidatima u BiH pada apetit za članstvo u EU. Podsjetio je da je od 1995. do 2015. područje srednjoistočne i jugoistočne Europe napustilo 23 milijuna ljudi, najviše iz BiH, te da nije bilo političkih opcija koje bi podržale promjene. 'Dodik je po mom mišljenju opasnost za integritet BiH. Dobro je da EU iskorači i da podrži BiH, da joj da status kandidata za EU. Ne smijemo odustati od BiH, koja je važna, dio je Daytonskog trokuta, a nama je u nacionalnom interesu da ta zemlja ima europsku perspektivu. Treba je zaštititi ponekad i od nje same', smatra Picula.

Da interesa za reformom u BiH nema među političarima, smatra i Šelo Šabić te kaže da su potrebne strukturalne promjene odnosa. 'Nema jedinstvenog stava, a Dodik je sa svojim prijetnjama sigurnosni izazov', ustvrdila je.

Sokol smatra da su Hrvati jedini proeuropski orijentirani u BiH dok Izetbegoviću, Komšiću i Republici Srpskoj to nije u interesu jer bi, ustvrdio je, 'to utjecalo na odnose s Erdoganom i Rusijom'. 'Dodik govori ono što birači žele čuti, prihvatio je narativ koji prolazi među Srbima. Ne zaboravimo da ga je stvorio Zapad kao alternativu SDS-u. Ne možete takvim pristupom izvana promijeniti mentalitet naroda, a Dodik je primjer da to tako ne ide. Bio tu Dodik ili ne, netko drugi će biti još ekstremniji. S druge strane Bošnjaci žele izbaciti Hrvate iz izvršne vlasti i to traje već godinama, to su pravi problemi, zato Hrvati nisu imali izbora nego ući u partnerstvo s Dodikom. Komšić je bio građanska opcija, a islamska zajednica mu je odradila kampanju, vidi se gdje je najbolje prošao. Priča o građanskoj BiH koja će nadići nacionalne torove ne postoji. Sarajevo nije Sarajevo iz ’95., već etnički homogena i zatvorena sredina u kojoj vladaju političke stranke koje nisu europske, već hegemonističke, s islamskom crtom. Trebamo prepisati zakone iz EU-a, zaštititi građanska prava, a upravo Hrvati mogu i trebaju biti jamac stabilnosti da se BiH ne raspadne', ustvrdio je Sokol.

Šelo Šabić je rekla da želi vidjeti Hrvatsku 'koja podupire europske politike i vrijednosti u BiH' te da bi trebalo zaštititi sve građane i manjine. Pusić je ustvrdila da su se politički lideri u BiH obogatili, da svoja biračka tijela drže taocima, a u EU ne žele jer ih trenutna situacija 'drži izvan zatvora'. 'Ono što je moguće je da EU prema BiH i drugim državama na zapadnom Balkanu vodi politiku usmjerenu građanima, a ne samo prema političkim liderima. To je moguće kroz npr. neke elemente zajedničkog tržišta koji omogućavaju firmama i ekonomiji da s manje prepreka sudjeluju na europskom tržištu, s roamingom, s beviznim režimom i slobodom putovanja. Puno je elemenata u funkcioniranju EU-a koji adresiraju direktno građane i pomažu građanima da vide koje su određene prednosti članstva, da ih iskuse prije članstva, barem do njih. Tad bi građani osjetili perspektivu i prednosti prije članstva, a to bi bila pametna politika', smatra Pusić.

Picula je naveo da rade na dokumentu, točnije smjernicama za novu strategiju proširenja EU-a, u koji su uključili socijaldemokrate, pučane, zelene, liberale, konzervativce i reformiste. Smatraju da je čekaonica za članstvo puna i da se ne bi trebala 'puniti ako se neće prazniti' te da su potrebne promjene unutar infrastrukture. Ustvrdio je da je važno imenovati glavnog pregovarača za svaku zemlju kandidatkinju te da se potiče razvijene zemlje da sudjeluju na europskom tržištu, ali i da se pojača uvjetovanost za zemlje koje stagniraju.

Panelisti su bili složni u tome da se Srbija mora u potpunosti uskladiti s vanjskom politikom Zapada te uvesti sankcije Rusiji, jer trenutno 'sjedi na dvije stolice'. Ustvrdili su da je to važno jer se stabilizacija zapadnog Balkana i jugoistočne Europe tiče i Hrvatske. 'Ako to odbiju, platit će političku, ali i gospodarsku i financijsku cijenu. Pozdravljamo Tomislava Žigmanova u ministarstvu, ali Srbija i Vučić trebaju riješiti problem koji je tu više od 150 godina – kome zapravo pripadaju? Mislim da ne bi smjeli okrenuti leđa Zapadu, već mu se pridružiti', ustvrdio je Picula.

Šelo Šabić je podsjetila da je Aleksandar Vulin, bivši ministar unutarnjih poslova Srbije, u novom sastavu srbijanske vlade postao šef srbijanske obavještajne službe. 'Komentiralo se da će tako jednostavnije puno informacija doći do Moskve. Po tome ispada da se Srbija još više okreće Rusiji, a ne Zapadu. Ne može samo EU željeti da pojedine zemlje postanu kandidati, već to moraju željeti i te zemlje, biti spremne na kompromis, ustupke. Ako na to nisu spremne, moraju se izjasniti', poručila je Šelo Šabić.

Sokol smatra da Srbija nije demokratska država 'jer Vučić kontrolira gotovo sve medije te da je loše stanje što se tiče ljudskih prava'. Tvrdi i da Srbija čini sve da Crna Gora 'opet postane drugo oko u glavi' tako da se destabilizira i da se na vlast dovedu proruske i prosrpske stranke. 'EU pomalo shvaća da se u Crnoj Gori mora dati podrška proeuropskim strankama, a opasno bi bilo da oni padnu pod utjecaj Rusije i Srbije. Europa i SAD moraju se jasno postaviti da takva politika ne prolazi. Vučića podržavaju i neke europske države, ali i ta se percepcija mijenja, no Srbija više neće moći biti neutralna', zaključio je Sokol.

Sadržaj je dio projekta EU: solidarnost i oporavak koji se realizira u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.