"Uzimajući u obzir 6-godišnji poticaj, BDP zemalja koji je po stanovniku ispod europskog prosjeka mogao bi 2026. godine biti veći između tri i tri i pol posto, nego kad ne bi bilo Mehanizma za oporavak i otpornost", rekao je Gentiloni, predstavljajući EK-ove zimske ekonomske prognoze.

I zemlje koje se gospodarski razvijenije imale bi nešto manji, ali ipak znatan rast, nego da nema sredstava za oporavak, dodao je.

Pandemija koronavirusa dovela je do drastičnog pada gospodarstva. Kako bi se što prije izišlo iz recesije u Europskoj uniji napravljen je plan za oporavak, nazvan EU sljedeće generacije težak 750 milijardi eura, iznos za koji će se Komisija zadužiti na financijskim tržištima. Od toga će 390 milijardi podijeliti bespovratno državama članicama, a preostalih 360 milijardi bit će zajmovi po najpovoljnijim mogućim uvjetima s obzirom da EU ima najviši mogući kreditni rejting.

Najveći dio toga iznosa odnosi se na Mehanizam za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility), koji ima na raspolaganju ukupno 672,5 milijardi eura, od čega je 312,5 milijardi bespovratno, a 360 milijardi su zajmovi.

Razlika od 672,5 milijardi do 750 milijardi, dakle 77,5 milijardi namijenjeno je za sljedeće programe: Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja – REACT-EU; Pojačani programi ruralnog razvoja; Pojačani mehanizam za pravednu tranziciju.

Za Hrvatsku je kroz Mehanizam za oporavak i otpornost alocirano 5,94 milijarde eura bespovratno i 3,61 milijarda eura zajmova, ukupno 9,55 milijardi. Dodatno, za ruralni razvoj za razdoblje 2014-2020. iz instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU) dobila je 182 milijuna eura. U React-EU dobila je 735 milijuna bespovratnih sredstava (za financiranje covid mjera, pomoć u likvidnosti gospodarstvu, čuvanje radnih mjesta, pomoć zdravstvu). U Fondu za pravednu tranziciju ima na raspolaganju 97 milijuna eura. Ukupno iz instrumenta EU sljedeće generacije Hrvatska ima na raspolaganju 10,6 milijardi eura.

Komisija u svojim zimskim ekonomskim prognozama objavljenim u četvrtak procjenjuje da je hrvatski BDP u prošloj godini pao 8,9 posto, dok se ove godine očekuje rast od 5,3, a sljedeće 4,6 posto.

Prema tim prognozama, gospodarstvo u europodručju trebalo bi rasti za 3,8 posto u 2021. i 2022., a u cijeloj EU27 za 3,7 posto u 2021. i 3,9 posto u 2022. godini.

Nakon snažnog rasta u trećem tromjesečju 2020. gospodarska aktivnost u EU-u ponovno se smanjila u četvrtom tromjesečju jer je zbog drugog vala pandemije došlo do ponovnog uvođenja mjera za suzbijanje širenja zaraze. Budući da su te mjere još na snazi, očekuje se da će se gospodarstva EU-a i europodručja smanjiti u prvom tromjesečju 2021. godine. Očekuje se i da će gospodarstvo početi ponovno rasti u proljeće te, zahvaljujući sve većoj procijepljenosti stanovništva i ublažavanju mjera, u ljeto uzeti zamah. Oporavku će pogodovati i bolji izgledi za svjetsko gospodarstvo.

Gospodarske posljedice pandemije i dalje su neujednačene među državama članicama, a predviđa se i da će se brzina oporavka znatno razlikovati. Prošle godine sve su države članice imale pad BDP-a, osim Irske, koja je imala rast od tri posto.

"Očekivano solidno povećanje rasta u drugoj polovini ove godine vrlo jasno pokazuje da se krećemo prema svladavanju krize. Snažan europski odgovor bit će ključan za rješavanje problema kao što su gubitak radnih mjesta, oslabljeni korporativni sektor i sve veće nejednakosti. I dalje ćemo morati ulagati velike napore kako bismo ograničili šire socioekonomske posljedice. Našim paketom mjera za oporavak uvelike će se poduprijeti oporavak, a pogodovat će mu procjepljivanje stanovništva i vjerojatan porast globalne potražnje”, izjavio je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Komisije nadležan za gospodarstvo

Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni kaže da bi se gospodarstvo EU-a trebalo vratiti na pretpandemijsku razinu BDP-a u 2022., prije nego što se očekivalo, iako se izgubljena proizvodnja iz 2020. neće nadoknaditi tako brzo ili istim tempom u cijeloj Uniji.