Sredinom kolovoza američki predsjednik Joe Biden odlučio je subvencionirati zelene industrije s 369 milijardi dolara, sukladno Zakonu o smanjenju inflacije.

Međutim velika većina tih subvencija dostupna je samo za proizvode proizvedene u SAD-u. To je već potaknulo brojne europske tvrtke da presele svoje proizvodne pogone iz Europe u Ameriku.

'Mislim da je vrijeme da kažemo našim američkim prijateljima da smo vrlo zabrinuti zbog tih subvencija i da bi one mogle uzrokovati deindustrijalizaciju Europe', nedavno je rekao francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire.

Američki Zakon o inflaciji pogoršao je strukturne nedostatke s kojima se suočavaju europski proizvođači u odnosu na američke, jer su cijene plina u Europi trenutno deset puta veće nego one u SAD-u.

Štoviše, potez Washingtona došao je u trenutku u kojem su i američki i europski čelnici opetovano naglašavali važnost transatlantske solidarnosti u suočavanju s visokim cijenama energije i općom inflacijom izazvanom ruskom invazijom na Ukrajinu.

U zajedničkoj izjavi EU-a i SAD-a, objavljenoj u svibnju, transatlantsko partnerstvo pozdravljeno je kao 'kamen temeljac naše zajedničke snage, prosperiteta i predanosti slobodi, demokraciji i poštivanju ljudskih prava'. Naglašena je rastuća potreba za 'snažnim transatlantskim vezama i suradnjom u pitanjima koja se odnose na trgovinu, tehnologiju i sigurnost'.

'Izuzetno smo zabrinuti i šokirani. Smatramo subvencije američkim protekcionističkim zabadanjem nožem u leđa', izjavio je Olivier Joris, izvršni direktor za EU poslove u belgijskoj udruzi poslodavaca.

Posljednjih tjedana švedski startup za proizvodnju baterija Northvolt, španjolska energetska tvrtka Iberdrola i velika njemačka kemijska tvrtka BASF najavili su da će preseliti znatan dio svoje proizvodnje u SAD kako bi iskoristiti američke subvencije.

Kao odgovor na izazove koje postavlja američki Zakon o inflaciji, energetski analitičari vide tri načina djelovanja koje EU može poduzeti. Nažalost, ništa od toga vjerojatno neće ublažiti probleme uzrokovane agresivnom protekcionističkom politikom SAD-a, piše The Brussels Times.

Jedna od opcija je da EU kopira politiku SAD-a uvođenjem vlastitih zelenih subvencija. Iako to podupire francuski predsjednik Emmanuel Macron, time bi se riskiralo kršenje pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO) – bez obzira na činjenicu da Amerikanci krše ista ta pravila.

Drugu opciju iznio je francuski ministar trgovine Olivier Becht navodeći da, od 369 milijardi dolara američkih subvencija, '200 milijardi dolara nije u skladu s WTO-om'. Becht tvrdi da je to temelj da EU podnese službenu žalbu WTO-u. Ipak, to bi duboko naštetilo vezama EU-a i SAD-a u vrijeme duboke globalne krize i zajedničkih transatlantskih izazova.

Treća, i vjerojatno najbolja, opcija bila bi pregovarati o sporazumu sa SAD-om i pokušati promijeniti američki Zakon o inflaciji tako da proizvodi proizvedeni u EU imaju pravo na iste subvencije kao i oni proizvedeni u SAD-u.

Ipak, ovo bi se moglo pokazati politički nemogućim s obzirom na to da je Bidenova Demokratska stranka izgubila kontrolu nad Zastupničkim domom u korist republikanaca na nedavnim izborima.