Europski parlament je usvojio tekst zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit, dio širokog prijedloga za stvaranje jedinstvenog, jasnog i poštenog režima poreza na dobit u EU-u te zasebnu, komplementarnu mjeru koja stvara temelje za harmonizirani sustav poreza na dobit, zajedničku osnovicu poreza na dobit.

'Digitalna prisutnost' u nekoj zemlji određivat će oporezivu dobit

S ove dvije mjere želi se ukloniti nedostatake kao što su drastično smanjenje poreza ili izbjegavanje plaćanja poreza tamo gdje digitalne ili globalne tvrtke ostvaruju svoju dobit. To bi se djelomično postiglo uz pomoć predloženih mjerila koja bi utvrdila ima li tvrtka 'digitalnu prisutnost' unutar određene države članice EU-a i stoga podliježe plaćanju poreza.

'Zbog digitalizacije mnogih gospodarskih sektora upitna je prikladnost modela poreza na dobit koji se primjenjuju u Uniji. Sve je teže pratiti oporezivanje te je njime sve lakše manipulirati. Ovdje se radi isključivo o osnovici poreza na dobit, a ne o poreznim stopama. Bolja usklađenost nacionalnih poreznih sustava dovest će do znatnog smanjenja troškova za poduzeća koja posluju prekogranično unutar Unije od čega će direktnu korist imati hrvatski poduzetnici', rekla je hrvatska europalaramentarka Dubravka Šuica.

Parlament također želi da Europska komisija usvoji mjerila, poput broja korisnika ili količine prikupljenog digitalnog sadržaja kako bi se dobila jasna slika o tome gdje tvrtka generira svoju dobit. Osobni podaci vrlo su vrijedna imovina koju imaju tvrtke poput Facebooka, Amazona i Google-a u izgradnji svog bogatstva, ali se trenutno ne uzima u obzir prilikom izračuna njihovih poreznih obveza, navode iz Službe za tisak EP-a.

'Dva su važna koraka u sprječavanju utaje poreza i prebacivanja profita napravljena kroz predložene prijedloge Direktiva. Prvi korak je utvrđivanje zajedničke osnovice poreza na dobit koji je važan jer se zaustavljaju porezne prakse davanja skrivenih potpora i privlačenja kompanija na način da im se omogućava maksimalno smanjivanje porezne osnovice. Drugi korak, zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit, važna je jer sprječava prebacivanje dobiti kompanija u države s nižim porezima i uvodimo praksu konsolidiranja rezultata i raspodjele u skladu s ostvarenim prihodima, imovinom, brojem zaposlenih i podacima', poručila je Ivana Maletić, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu.

'One-stop shop' za porez

Tvrtke bi računale svoje porezne obveze zbrajanjem dobiti i gubitaka svojih podružnica u svim državama članicama EU-a. Tako dobiveni porez dijelio bi se između država članica ovisno o tome gdje su dobici ostvareni. Cilj je spriječiti trenutnu praksu premještanja dobiti u jurisdikcije s nižim porezima.

'Dobar dio država članica ne može se i ne želi natjecati u toj poreznoj utakmici jer bi to tražilo rezove u javnoj potrošnji pa sad imamo ovu inicijativu kojoj je cilj zacementirati postojeće stanje. Ne smijemo zaboraviti da su europske nacije predvodile svijet u istraživanjima i inovacijama onda kad su se međusobno najviše natjecale. Ta unutarnja konkurencija za Europu može biti samo dobra jer će motivirati sve članice da konstantno rade na povećanju konkurentnosti i učinkovitosti te ih prisiliti da eliminiraju nepotrebne troškove kojima političari često kupuju naklonost birača', komentirala je hrvatska eurozastupnica Ruža Tomašić.

Kada prijedlozi stupe na snagu, jedan skup poreznih pravila primjenjivat će se u svim državama članicama. Tvrtke se više ne bi trebale nositi s 28 različitih nacionalnih pravila, i bile bi odgovorne samo jednoj, jedinstvenoj poreznoj upravi ('one-stop shop').