'Ne mislim da je to nešto jako neobično, vjerojatno je neka velika narudžba ili neki posao, koji je postojao u ovo doba prošle godine, stvorio tu razliku', izjavio je premijer komentirajući podatke Državnog zavoda za statistiku, po kojima je industrijska proizvodnja u ožujku pala 4,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na ožujak prošle godine skliznula 1,7 posto.

Ministarstva gospodarstva i financija temeljito će analizirati ove podatke koji se odnose na mjesec ožujak, rekao je Plenković te dodao kako to može biti povezano i sa situacijom u Petrokemiji i eventualno u Uljaniku.

BDP i sve makroekonomske pokazatelje, rekao je, Hrvatska bi mogla podići kvalitetnom apsorpcijom europskih sredstava koji mogu biti pravi zamašnjak za ulaganja i dodatni zamašnjak za investicije u Hrvatskoj. Pozitivne efekte ove financijske perspektive do 2023. godine u apsorpciji sredstava iz EU fondova tek trebamo vidjeti, poručio je.

U prigodi Međunarodnog praznika rada istaknuo je kako su se učinci porezne reforme i drugih mjera koje je provela njegova vlada osjetili i na prihodima hrvatskih građana, tako da prosječna neto plaća u ovom trenutku na razini države iznosi 6200 kuna.

'To nam je poticaj da radimo sve više - i na višoj stopi zaposlenosti i omogućavanju jednakih šansi', rekao je Plenković. Tomu bi, kaže, trebala pridonijeti i reforma obrazovnog sustava, koji bi trebao postati kvalitetan i omogućiti mladima da pronalaze radna mjesta budućnosti a društvo prilagoditi globalizacijskim trendovima.