Gotovo 77 posto ispitanika u Hrvatskoj slaže se kako zakonska regulacija otežava poslovanje poduzeća, a njih čak 35 posto ne slaže se da poduzetnici imaju pozitivan imidž u društvu, pokazuju rezultati istraživanja objavljeni u najnovijem broju Radnih materijala Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ)
U najnovijem broju Radnih materijala pod nazivom 'Poduzetničke namjere u odabranim zemljama jugoistočne Europe', znanstvenici sa zagrebačkog Ekonomskog instituta Edo Rajh i Jelena Budak, u suradnji sa znanstvenicima iz Bosne i Hercegovine (BiH), Makedonije i Srbije analizirali su determinante poduzetničkih namjera u zemljama regije.
Poduzetničke namjere pri tom definiraju kao namjere osoba da se upuste u poduzetnički pothvat.
U tu svrhu provedeno je anketno ispitivanje 1.200 studenata ekonomije i poslovne ekonomije u te četiri zemlje jugoistočne Europe. Rezultati ankete otkrivaju iznenađujuće razlike među zemljama regije, navodi se.
Gotovo 77 posto ispitanika u Hrvatskoj se tako slaže s tvrdnjom kako zakonska regulacija otežava poslovanje poduzeća u zemlji
U preostale tri zemlje omjer ispitanika koji se u potpunosti slažu s tom tvrdnjom manji je za jednu trećinu, što upućuje na zaključak kako se u Hrvatskoj poduzetnička aktivnost učestalije povezuje s opterećenjima koja izviru iz raznovrsnih regulatornih prepreka.
Istodobno, u usporedbi sa studentima iz zemalja regije, ispitanici u Hrvatskoj detektiraju i iskazuju znatno negativniji društveni stav prema poduzetništvu, pa tako čak 35 posto njih se ne slaže s tvrdnjom da poduzetnici imaju pozitivan imidž u društvu.
U BiH, Makedoniji i Srbiji omjer ispitanika koji se ne slažu s navedenom tvrdnjom manji je za gotovo jednu trećinu u odnosu na Hrvatsku.
Istraživanje je utvrdilo kako važnu ulogu prilikom formiranja poduzetničkih namjera imaju percepcije ispitanih osoba o lakoći bavljenja poduzetništvom. Što je percepcija ispitanika o tome kako je lagano postati poduzetnikom i baviti se poduzetništvom dominantnija, to su poduzetničke namjere ispitanika izraženije, navodi se.
Za postojanje poduzetničkih namjera kod ispitanika važnom su se odrednicom pokazale i društvene norme, koje se materijaliziraju kao percipirani društveni pritisak da se postane poduzetnik. To znači da u zemljama regije mišljenje prijatelja i obitelji može imati veći utjecaj na formiranje poduzetničkih namjera od institucionalne podrške poduzetništvu od strane države i sklonosti ispitanika preuzimanju rizika, pojašnjavaju iz EIZ-a.
Na formiranje poduzetničkih namjera utjecaj ima još i opći stav ispitanika o poduzetništvu. Što je percepcija o poduzetništvu bolja, to su poduzetničke namjere ispitanika učestalije.
'Na osnovi provedenog istraživanja možemo stoga zaključiti kako je za formiranje poduzetničkih namjera kod mladih ljudi ključna društvena percepcija poduzetništva koja je dio opće poduzetničke klime u zemlji', kaže se u Radnim materijalima.
Ukoliko je ta percepcija pozitivna te postoji odgovarajući društveni pritisak koji mlade ljude motivira na ulazak u poduzetničke pothvate, za očekivati je da će se poduzetničke namjere mladih ljudi manifestirati u vidu pokretanja novih poslova i osnivanja poduzeća.
U suprotnome, istraživanje pokazuje da čak ni relativna lakoća osnivanja poduzeća te drugi vidovi institucionalne podrške poduzetništvu neće potaknuti formiranje poduzetničkih namjera kod mladih ljudi.
'S obzirom da rezultati istraživanja za Hrvatsku pokazuju kako je društvena percepcija poduzetništva izrazilo negativna, osim rada na institucionalnim faktorima, koji promoviraju poduzetništvo i poslovnu klimu, u Hrvatskoj bi bilo potrebno kreirati i posebne mjere javnih politika koje bi bile usmjerene na smanjenje negativne percepcije o poduzetništvu i poduzetnicima', zaključuje se.
