Vlada je u četvrtak poslala u saborsku proceduru izmjene Zakona o poticanju ulaganja koje bi trebale pridonijeti povećanju realiziranih projekata ulaganja, posebno malog i srednjeg poduzetništva te gospodarskom aktiviranju neaktivne imovine u vlasništvu države
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić ističe da se izmjenama zakona malim i mikro poduzetnicima dopušta da im se kao projekti prihvatljivi za ostvarivanje poticanja ulaganja prizna i nabavljanje rabljene opreme (strojevi, informatička oprema…) maksimalno do 5 godina starosti. To do sada nije bio slučaj, već im se prihvaćalo samo projekte u kojima se nabavljala nova oprema.
Druga izmjena tiče se informacijsko-komunikacijske industrije (ICT), koja do sada nije u značajnijoj mjeri mogla koristiti poticaje. Izmjenama se predlaže da su za ostvarivanje potpora prihvatljivi projekti u kojima su ulaganja veća od 50 tisuća eura umjesto dosadašnjih 150 tisuća eura, uz uvjet da se otvori 10 novih radnih mjesta.
vezane vijesti
'U tom slučaju takvi će projekti iz ICT industrije moći koristiti olakšicu od sniženog poreza na dobiti u razdoblju od 10 godina, a samo oslobođenje od poreza se kreće između 25 i 50 posto, ovisno o veličini poduzetnika', objašnjava.
Treća je novina da se otvara mogućnost privatnim poduzetnicima da putem Ministarstva državne imovine koriste neaktivnu državnu imovinu. Ubuduće će se privatni poduzetnici moći javiti tome Ministarstvu i tražiti korištenje neaktivne državne imovine uz uvjet da u roku tri godine investiraju 3 milijuna eura u projekt za koji im je potrebna ta državna imovina i uz uvjet da vrijednost te državne imovine povećaju za 50 posto.
Tada će tu državnu imovinu moći tijekom 10 godina koristiti besplatno, odnosno neće morati plaćati najam te ju, ako ispune prethodne uvjete, nakon 10 godina i otkupiti.
'Pri čemu, naravno, kada govorim o vrijednosti projekata kojih se ovo tiče, ne radi se o investiciji od 3 milijuna eura u povećanje vrijednosti državne imovine, nego o poslovnoj aktivnosti od najmanje 3 milijuna eura, a ulaganje u državnu imovinu treba biti takvo da poveća njezinu vrijednost za 50 posto kako bi se stekla povlastica njezinog besplatnog korištenja tijekom 10 godina', pojasnila je Dalić.
Inače, temeljem postojećeg Zakona o poticanju ulaganja, koji je na snazi od listopada 2015. godine te Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, koji je bio na snazi od listopada 2012. godine, zaprimljeno je ukupno 658 prijava za korištenje potpora za projekte ulaganja malih, srednjih i velikih poduzetnika.
Od toga, 123 prijave se odnose na projekte velikih poduzetnika, a 535 prijava na projekte malih i srednjih poduzetnika. Do lipnja 2017. godine od zahtjeva je odustalo 48 poduzetnika, dok su 24 prijave odbijene.
Tko je prijavio najviše projekata?
Planirana visina ulaganja za ukupno 586 prijavljenih projekata ulaganja (odobreni projekti i projekti u obradi) iznosi 29,8 milijardi kuna uz planirano otvaranje 17.615 novih radnih mjesta. Od toga je se 13,3 milijardi kuna i 6.908 novih radnih mjesta odnosi se na projekte ulaganja od strane velikih poduzetnika,dok se 16,5 milijardi kuna, uz planirano otvaranje 10.707 novih radnih mjesta, odnosi na projekte ulaganja malih i srednjih poduzetnika.
Najviše prijavljenih projekata realizira se u Gradu Zagrebu (100), Varaždinskoj županiji (48), Splitsko-dalmatinskoj (47), Zagrebačkoj (47) i Međimurskoj županiji (39).
