Dospjele, a neplaćene obveze u lipnju su dogurale na 43,95 milijardi kuna, što je za 604,5 milijuna kuna ili 1,4 posto manje nego u svibnju, ali među brojnim blokiranim subjektima je i 229.072 građana.

Broj građana čiji su računi zamrznuti povećava se iz mjeseca u mjesec jer očito ne mogu na vrijeme podmirivati svoje obveze koje su u ovom trenutku narasle na skoro 15 milijardi dospjelih obveza. Među njima su zasigurno i više od sedam milijardi kuna neplaćenih 'minusa' na tekućim računima, koje banke već evidentiraju kao nenaplative ili teško naplative kredite. Tu je i mnoštvo telefonskih računa, neplaćenih režija. U svakom slučaju, dug je narastao za 510 milijuna u samo mjesec dana.

Svim građanima koji se jedno jutro probude i otkriju da su im računi blokirani, a kreditne kartice odbijene, evo vodiča kako se ponašati i što raditi u slučaju ovrhe. Ovrhe? Da, jer ako vam je račun blokirala Financijska agencija, netko je već podnio zahtjev za ovrhu ili Trgovačkom sudu ili javnom bilježniku.

Prvi potez je otići u poslovnicu Fine i provjeriti o kolikom je dugu riječ.

Moguće su dvije situacije: imate dovoljno sredstava za podmirenje duga i, onaj teži, na računu ni u 'čarapi' nemate novac koji vam je potreban.

Čak i ako je na vašem računu evidentirano više novca nego što dugujete, račun će vam biti blokiran. To se događa zato što Fina koja šalje nalog za blokadom nema informaciju o vašem bankovnom računu. Stoga matična banka mora izvijestiti Finu o iznosu koji imate položen na računu, a potom Fina naložiti naplatu duga. To može potrajati i nekoliko dana ukoliko se ne uključite i požurite postupak. Važno je napomenuti i da većina banaka ne dopušta klijentima da plate dug iz dozvoljenog prekoračenja računa, pa ćete vjerojatno morati prvo podmiriti minus na računu, potom ukupan dug, a tek onda doći do svog novca.

Druga situacija je kudikamo teža, ali i tu ima pomoći. Kad nemate novca za jednokratno podmirenje duga, važno je znati da nije sva imovina podložna ovrsi niti da vam se na ime naplate duga može oduzeti kompletan novac koji u međuvremenu zaradite. Naime, prema novom Zakonu o ovrsi, postoje izuzeća, odnosno novac do kojeg Fina ne može doći u postupku ovrhe. Riječ je o primanjima po osnovi zakonskoga uzdržavanja, invalidninama, socijalnoj pomoći, naknadi za nezaposlenost, dječjem doplatku i stipendijama učenicima i studentima. Može se plijeniti samo dvije trećine plaće, a to se tehnički rješava tako da se otvara 'zaštićeni račun' na koji liježu sva sredstva koja nisu podložna ovrsi.

Međutim, u ovrsi se ne plijeni samo novac, već i imovina dužnika, a to mogu biti sve nekretnine, pokretnine, dionice, pa čak i udjeli u trgovačkim društvima. Može se oduzeti čak i stan ili kuća u kojoj živite, ali se vjerovnik ne može naplaćivati tako da vam oduzima privatne stvari. Zato, koliko god vrijedni bili odjeća, obuća, rublje ili posteljina, ne mogu vam biti oduzeti. Neće vam se dirati ni u posuđe, namještaj, hladnjak i stroj za pranje rublja. Hrana u hladnjaku je sigurna, kao i poljoprivredni strojevi i stoka poljoprivrednicima, a alat i strojevi za poduzetnike i obrtnike. Odličja, medalje, ratne spomenice i druga priznanja su sigurni od ovršitelja, ali nakit nije. Zakonom je definirano da se ne smije ovršiti jedino vjenčani prsten, a od umjetnina obiteljski portreti te sobne fotografije.

Ako se ovrši nekretnina, vrijednost joj utvrđuje sudski procjenitelj, a potom se prodaje. Osim što se nekretninom plaća dug iz sredstava dobivenih prodajom, plaćaju se i troškovi voditelja ovrhe. Što se tiče pokretnina poput automobila ili umjetničkih predmeta, prvo dolazi do zapljene, a potom se vrijednost pokretnine procjenjuje i prodaje. Problem pri prodaji nekretnina i pokretnina je to što postupak predviđa tri kruga, pri čemu se u posljednjem navratu cijena spušta na svega 30 posto procijenjene vrijednosti pa se može dogoditi da se stan u kojem živite zbog malo većeg duga proda u bescjenje.

Iako se dužnik ima pravo žaliti na odluku o ovrsi na sudu ili kod javnog bilježnika, ona ne treba uvijek biti pravomoćna da bi se krenulo u proces naplate duga. Naime, ako je riječ o dugu do 1.000 kuna protiv građanina, odnosno do pet tisuća kuna protiv pravnih osoba i obrtnika, ovrha se pokreće odmah.

To su osnovna pravila u slučaju ovrhe, koja obično traje i nekoliko mjeseci prije nego što se zapravo blokiraju računi i krene u oduzimanje imovine. Treba znati da zastara za račune za režije nastupa nakon dvije godine od dospijeća računa, ukoliko se ranije ne pokrene postupak, odnosno ne pošalje opomena dužniku.

Upravo zbog dugotrajnog postupka jedan dio Europe poznaje 'javnog ovršitelja'. Iako je taj institut uveden i u hrvatsku praksu, zasad su građani Hrvatske zaštićeni od agilnih ovršitelja, čiji bi zadatak bio znatno ubrzati naplatu dugova.