Slovenac je napisao prvi moderni priručnik o pčelarstvu, pa i ne čudi što je Slovenija zemlja koja prevodi u podizanju svijesti o ugroženosti pčela u suvremenom svijetu. Pčelarstvo je njegovana nacionalna tradicija u Sloveniji, gdje se živopisne košnice mogu vidjeti načičkane na poljima, na rubovima šuma, u vrtovima i na krovovima.
Pčela se kao simbol radinosti često nalazi iznad ulaza u banke ili muzeje, čak i na posebnoj kovanici od dva eura koju je središnja banka izdala povodom prvog Svjetskog dana pčela 20. svibnja, incijative koju je Slovenija pokrenula, a UN prihvatio. ‘Jednom kad se počnete baviti pčelarstvom, to je kao ovisnost’, kaže Boštjan Noč, čelnik slovenskog saveza pčelara.
‘Nama je pčelarstvo u genima’, dodaje. Oko 10.000 ljudi u Sloveniji ima svoje košnice. To je deset puta više pčelara po glavi stanovnika od Španjolske, vodećeg europskog proizvođača meda.
vezane vijesti
Slovenska ljubav prema pčelarstvu začeta je u 18. stoljeću kada je Anton Janša (1734-1773) napisao prvi moderni pčelarski priručnik. Austrijska carica Marija Terezija imenovala ga je nakon toga učiteljem u pčelarskoj školi u Beču, carskoj prijestolnici.
‘Anton Janša položio je temelje koji se koriste i danas, unatoč tehnološkom napretku’, kaže Noč, hvaleći Janšinu ‘seljačku logiku’ koja je izdržala ispit vremena. Svjetski dan pčela, 20. svibnja, Janšin je rođendan. Noč ističe da je druga najčešća vrsta pčela u svijetu - kranjska pčela, ime dobila po slovenskoj regiji.
‘Kranjska pčela je baš onakva kakvi su Slovenci nekada bili: skromna i blaga’, kaže 69-godišnji Karl Vogrinčič koji se pčelarstvom bavi 40 godina i tvrdi da je to ‘stvar ljubavi, više nego bilo čega dugog’.‘Pčelarstvo znači ponovno otkrivanje znanja koje su naši preci već imali, a mi smo ga zaboravili u takozvanom modernom životu’, objašnjava Vogrinčič.
Njega proizvodnja meda ne zanima toliko koliko mogućnosti apiterapije, primjene pčelinjih proizvoda u alternativnoj medicini.Međutim, čak niti Slovenija nije bila pošteđena trendova zbog kojih je UN upozorio da je 40 posto beskralježnjaka oprašivača, posebno pčela i leptira, ugroženo na globalnoj razini.
Najveći krivac za to su pesticidi i onečišćenje. ‘Moramo smanjiti upotrebu pesticida. Ako gradimo ceste, pčelama moramo nadomjestiti uništena staništa’, kaže Noč i dodaje kako proglašenje Svjetskog dana pčela pokazuje da svijest o važnosti pčela raste. ‘To je razlog za optimizam’, zaključio je.
foto pregled
