'Cilj je da se nitrati ne koriste prekomjerno, odnosno da se skladište pravilno jer je riječ o vrlo pokretljivim spojevima koji odlaze u podzemne vode i zagađuju ih, što je i najveći problem. S ovim se želi to spriječiti pa se ograničava koliko se smije po hektaru baciti, a tamo gdje se skladište, moraju biti zadovoljeni određeni uvjeti kako ne bi došlo do njihova prodora u zemlju', objašnjava za tportal Nitratnu direktivu predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić.

Kod ekoproizvodnje problema, smatra on, ne bi trebalo biti jer gnojivo koje takvi proizvođači smiju primjenjivati, a radi se o stajnjaku i gnojnici, smjet će se koristiti na određenoj površini u ograničenim količinama, što je već regulirano pravilnikom prije Nitratne direktive.

'Veće farme i ozbiljniji proizvođači zadovoljavaju Nitratnu direktivu. Možda bi ih bilo čak i više, ali problem je bio u nelegaliziranim objektima pa je bio problem doći do sredstava za izgradnju laguna. No, svi koji se planiraju baviti poljoprivrednom proizvodnjom, morat će to napraviti', upozorava čelnik HPK.

'Direktiva šira od načina prihranjivanja i bacanja gnojiva po zemlji'

Septičke jame i lagune tako moraju biti izgrađene prema točno određenim standardima i propisima uz ishođene sve potrebne građevinske dozvole i ostalo.

Odredbi se jednako moraju pridržavati kako veliki tako i mali farmeri. Brlošić smatra kako su veći bili bolje organizirani pa sve napravili na vrijeme, iskoristili sredstva tako da ih je ta investicija u konačnici malo i koštala, dok manji proizvođači tome nisu pridavali veću pozornost zbog kroničnog nedostatka novca i sporosti.

'Ova direktiva je šire od načina prihranjivanja i bacanje gnojiva po zemlji. Ovdje će se puno toga morati zadovoljiti. Dok će se kod izgradnje gnojnice iziskivati ulaganje dodatnog novca, sve ostalo se odnosi na pridržavanje određenih pravila poput onoga kada se smije, a kada ne gnojiti. U polje se više neće smjeti ići bacati gnojivo kada čovjek misli da ima vremena, nego će prvo morati pogledati u kalendar je li to dozvoljeno ili nije', poručuje Brlošić.

Farmerima koji se ne budu pridržavali pravila prijeti uskrata poticaja. 

'Prilagodio sam se ovoj direktivi već ranije, a i nemam vlastite stoke. Njezina primjena je nužna i dobra za okoliš. Trebamo se pridržavati rasporeda i kalendara za njezinu primjenu, a i na taj način smanjujemo gubitke jer primjerice, ako bacamo gnoj na snijeg veći su gubici jer kada se on počne topiti, sve to kopni i slijeva se u kanale', kaže za tportal baranjski ratar koji obrađuje oko 400 hektara zemlje iz Bilja, Dani Varga.