Vujčić ne očekuje da će se ove godine podići BDP jer je, prema njemu, vrlo malo i domaćih i inozemnih faktora koji bi u ovom trenutku mogli utjecati na njegov rast.

'Broj zaposlenih se i dalje smanjuje, realni raspoloživi dohodak ove će se godine smanjiti, a inozemna potražnja samo će se blago oporaviti', rekao je zamjenik guvernera.

Zbog toga je, smatra, još važniji pokušaj Vlade da potakne kreditne aktivnosti jer se time može sačuvati dio tržišta i radnih mjesta.

S obzirom na trenutnu likvidnost bankarskog sektora, oko pet milijardi kuna, Vujčić misli da je čitav paket pomoći gospodarstvu mogao zaživjeti i bez spuštanja obavezne pričuve bankama u ingerenciji HNB-a. Ali bez obzira na to, HNB je spreman pratiti cijeli program u mjeri u kojoj će postojati potražnja za kreditima.

'To se prije svega odnosi na prvi model izravne participacije HBOR-a u kreditima. Dakle, bude li postojala potražnja, HNB je spreman na postupno spuštanje stope obavezne rezerve do tri postotna poena', istaknuo je Vujčić.

Prema njegovim riječima, za HNB bi čitava operacija postala rizična ako se oslobođeni novac ne bi usmjerio u plasmane gospodarstvu, nego na devizno tržište, što bi značilo smanjivanje međunarodnih pričuva.

'Također, cilj ovog programa ne bi trebalo biti direktno financiranje potrošnje, niti popravljanje bilanci banaka prebacivanjem rizika dijela loših postojećih plasmana na državu', upozorio je Vujčić.