Nastja Višnjakova (27) i Jana Guselnikova (32) pobjegle su početkom ožujka iz Harkiva, grada od 1,5 milijuna ljudi na istoku Ukrajine, u blizini granice s Rusijom, koji je uslijed ruske invazije postao prva crta obrane. Utočište su pronašle u Zagrebu te su započele novi život i nastavile s poslom kojim su se prije bavile – izradom predmeta od keramike, a oslikavaju ih feminističkim i ostalim raznim motivima. Tako je nastao brend Morra Ceramics
Nedavno su u zagrebačkom kvartu Knežija otvorile svoj studio te tako i službeno započele poduzetnički put u svom privremenom domu. U Zagrebu, a uskoro i u Splitu, održat će za djecu i odrasle radionice izrade keramičkih predmeta, a sudeći po broju ljudi na dosadašnjim radionicama, interes je doista velik.
Nastja i Jana ispričale su nam kako je sve krenulo prije dvije godine u Harkivu.
U keramici se uvijek nešto uči
‘Obje smo feministice i imale smo puno ideja, ali nismo znale gdje bismo ih mogle primijeniti. Razmatrale smo različite mogućnosti sve dok Jana nije rekla da je prije mnogo godina radila u keramičkom studiju. Keramika nam se učinila kao dobra ideja, analizirale smo ukrajinsko tržište i shvatile da gotovo nitko ne stvara proizvod kakav smo mi imale u planu', kažu nam mlade poduzetnice.
Jana je poznavala sve proizvodne procese pa je podučavala Nastju, a usavršavale su se s vremenom. Kažu da se u keramici stalno uče nove stvari.
'Prije dvije godine lansirale smo projekt Morra Ceramics, a studio je bio smješten u samom centru Harkiva. To nije samo keramički studio, već mjesto koje spaja potpuno različite ljude. Imale smo svoju proizvodnju i podučavale naše studente. U Ukrajini smo se uglavnom bavile proizvodnjom tanjura s feminističkim motivima. U Hrvatskoj ćemo ih nastaviti raditi jer su jako kul i naša ih publika voli. No imamo i puno novih ideja – planiramo krenuti s izradom šalica, limitiranih kolekcija posuđa i umjetničkih predmeta’, otkrile su nam djevojke.
O procesu proizvodnje
Proces proizvodnje tanjura i šalica traje otprilike dva tjedna. Najprije izrade proizvod od gline i ostave ga na polici da se osuši. Tek nakon što glina ispusti svu vlagu proizvod se priprema za oslikavanje. Zatim prikupljaju proizvode za pokretanje peći. Kako ona troši puno struje i dugo se hladi, trude se ‘ispeći’ što veći broj proizvoda. Nakon prvog pečenja prekrivaju ih glazurom (tekućim staklom) i ponovno peku. Poslije drugog pečenja proizvodi su spremni. Ako rade na složenijim ili većim predmetima, tada vrijeme sušenja i bojenja može biti nešto duže.
Svi njihovi proizvodi dostupni su za kupnju putem webshopa i u njihovu studiju. Pripremaju web stranicu na kojoj će zainteresirani moći pratiti što trenutno imaju na zalihama, a primaju narudžbe i putem Instagrama i Facebooka. Kupac može ili doći u radionicu i preuzeti svoj proizvod ili ga Nastja i Jana pošalju poštom. U sklopu njihove radionice nalazit će se i mali dućan, u kojem će ljudi koji su došli na radionicu ili samo u posjet moći odabrati poklon za sebe ili svoje najdraže.
Upoznale su se i s hrvatskom birokracijom...
U Hrvatskoj su otvorile obrt četiri mjeseca nakon dolaska. Kažu da su na početku imale teškoća pri pronalasku prostora jer agencije s kojima su surađivale dugo čekaju na odgovor vlasnika dostupnih lokala, no na kraju su svoju sadašnju radionicu našle putem oglasnika.
Potrajalo je i otvaranje obrta i bankovnog računa, a oduljilo se na četiri tjedna. Ostale su, kažu, iznenađene količinom birokracije i papirologije, osobito zato što su strane državljanke, pa kažu da je u tom dijelu Ukrajina ipak razvijenija po pitanju digitalizacije. No Nastja i Jana naposljetku su uspjele i sada jedva čekaju krenuti. Održavaju radionice za djecu i odrasle, a tijekom kolovoza testirat će prve radionice na različite teme te će izrađivati tanjure, šalice, maske, vaze i ostale predmete kako bi svatko mogao naći ono što mu se sviđa. Radionice u Splitu održavat će od 1. do 14. kolovoza, a u tijeku su prijave.
‘Kao i prije rata, želimo nastaviti razvijati ono što volimo. Imamo puno planova – nove kolekcije, izložbe, festivale, sajmove. Planiramo lansirati i svoj merch, primjerice majice. Dok rat traje, radit ćemo to u Hrvatskoj, no njegovim završetkom rado bismo dodatno razvile posao u Europi. Sve ćemo novitete predstaviti i ukrajinskoj publici. Sada su naši glavni ciljevi besplatne radionice za Ukrajince i razvoj poslovanja kako bismo dio prihoda izdvojile i za našu državu’, kažu Nastja i Jana.
Zaljubljene u Zagreb
U Zagreb su stigle u ožujku, tjedan dana nakon početka invazije 24. veljače, a kažu da su se odmah zaljubile u naš glavni grad.
‘Čini nam se tako miran, usporen, vedar i jako lijep. No mislim da smo prije svega ostale zbog ljudi; upoznale smo kul i zanimljive Hrvate koji su nam pružili nevjerojatnu, prijeko potrebnu podršku. Ne možemo reći da se ovdje osjećamo kao kod kuće jer se nismo ni stigle udomaćiti s obzirom na to da u Zagrebu boravimo tek četiri mjeseca. Naš dom je Ukrajina, ali sa sigurnošću možemo reći da smo ovdje sretne.
Zagreb je jako zelen, potpuno različit od Ukrajine. Svaki kvart ima park, trg ili čak cijelu šumu. Imamo psa pa nam je to velika prednost. Sviđa nam se i to što Hrvati doista cijene prirodu: samo 15 minuta dalje i nađete se u ‘divljini’ i šumi te zaboravite da uopće živite u gradu. Zagreb je uz to jako malen. Ranije ne bismo mogle zamisliti život bez automobila i uvijek smo bile u strahu da nećemo moći njime nekamo ili da će se pokvariti, no uz tramvaje po cijelom Zagrebu nije bilo problema. Za razliku od Ukrajinaca, Hrvati znaju kako se opustiti, ne žure, trgovine ili ne rade vikendima ili rade skraćeno. Moraš naučiti kako se opustiti i odmoriti. Ljudi su jako otvoreni i pričljivi i sklopile smo brojna prijateljstava s puno Hrvata’, kažu Nastja i Jana.