Zemljište od 22 hektara, na kojem će se nalaziti vrtovi, prostire se u blizini Čazme, pored seoceta Prokuvljani, na oko sat vremena vožnje od Zagreba.

Sad je ondje travnata ledina, ali za dva do tri tjedna bit će sve poorano. Svaki će vrt biti posebno ograđen te s tablom imena najmoprimca.

'Čeka nas velik posao. Samo da sve lijepo ogradimo trebat će nam oko 30 kilometara ograde. Planiramo povećati kapacitet već postojećeg bunara za navodnjavanje. Moramo postaviti cijevi. Proširit ćemo i hladnjaču koja sad ima oko 30 kvadrata...', nabraja Tino Prosenik, jedan od dvojice glavnih ljudi Grunteka.

Iako je diplomirani agronom, Tino nikad nije radio na zemlji. Nakon studija život ga je odnio u nautički biznis. Osnivač je i vlasnik Yachmaster Grupe, tvrtke koja se više od deset godina bavi razvojem digitalnih platformi i organiziranjem međunarodnih sajmova za čarter industriju. Njegova tvrtka financira čitavu priču oko Grunteka.

Drugi nositelj projekta je Vjekoslav Budanec, također diplomirani agronom. On je, za razliku od Tina, nakon fakulteta ostao u poljoprivredi. Uz to što vodi svoj OPG u Čazmi i na veliko proizvodi povrće, čelni je čovjek zadruge Plodovi Moslavine koja okuplja lokalne proizvođače te je predsjednik krovne udruge hrvatskih povrćara.

Vjekoslav je na Grunteku glavni za organizaciju svih poljoprivrednih aktivnosti i kontrolu ekološkog uzgoja.

'Zanimljivo je to da smo studirali u isto vrijeme u Zagrebu, ali nismo se poznavali. Nakon što sam krenuo razvijati Gruntek preko Googlea sam tražio tko je najbolji povrtlar u Hrvatskoj i uvijek mi je iskakalo Vjekino ime. Došao sam do njega preko zajedničkog poznanika', kaže Tino.

Pitamo ga otkud mu uopće ideja za Gruntek. Postoji li već nešto slično u svijetu?

'Eksplicitno ne. Ne postoji ništa slično. Imate princip community gardensa, prema kojem se dijeli urod zajedničkog vrta. Ali nigdje ne postoji to da samo jedan korisnik ima svoju obrađenu parcelu s vlastitim izborom povrća. Ideja nije moja, već je sinula mom prijatelju. U vrijeme lockdowna on je radio u svom vrtu. Baš tad sam ga nazvao i rekao je da uopće ne zavidi ljudima u zgradama u Zagrebu jer nikad neće iskusiti zadovoljstvo zbog vlastitog vrta i da bi najradije napravio četiri vrta iza svoje kuće i pozvao ljude da isprobaju to. Od toga je sve počelo', prisjetio se Tino.

U to vrijeme nautički biznis je zbog pandemije koronavirusa gotovo stao. On i njegovi kolege u Yachmaster Grupi bili su svjesni toga da moraju tražiti alternativne projekte. Kako su imali solidne novčane zalihe, odlučili su samostalno financirati Gruntek.

Za razradu poslovnog plana Tinu i Vjekoslavu trebalo je oko sedam mjeseci.

'Morali smo optimizirati rashode i procese kako bi Gruntek bio što povoljniji za korisnike. Kreirali smo platformu preko koje svatko može, bez obzira na sposobnosti, imati vlastiti vrt, s time da je siguran da on neće propasti i da može očekivati barem prosječne prinose', ističe Vjekoslav.

Prema njihovoj računici, korisnik u vrtu od 40 kvadrata u razdoblju od osam mjeseci može očekivati u prosjeku oko 140 kilograma organskog povrća. Na osam gredica može odabrati sađenje osam od ukupno 15 povrtnih kultura. Saditi se tako mogu luk, mladi luk, batat, mrkva i peršin, salata, kupus, kelj, blitva, cikla, mahune, rajčice, krastavci, paprika, tikvice, patlidžan i grašak.

Mjesečna cijena najma vrta na godinu dana je 199 kuna. Dodatni godišnji trošak još je sadni materijal (sjeme i sadnice), oko 200 kuna. Korisnik može sam pobrati povrće ili izabrati opciju preuzimanja, što će koštati pet kuna po gredici. Pakirano povrće tad preuzima na Grunteku u Čazmi.

Bit će moguća i dostava, ali samo na području Grada Zagreba, uz cijenu od 35 do 40 kuna.

'Računali smo - kad podijelite sve godišnje troškove koje se plaća s očekivanim urodom, prosječna cijena povrća na Grunteku će biti oko 12 kuna po kilogramu, što je super povoljno. Ako idemo po kulturama, ušteda je očigledna. Kila rajčice u eko dućanima košta 20 kuna, a mi ćemo je proizvoditi za 12 kuna. Kilogram eko batata u trgovini je 40 kuna, kod nas će biti 18 kuna. Salata košta 35 kuna, a na Grunteku će vas koštati 20 kuna', nabrojio je Tino.

Uz sve to, entuzijastično dodaju Vjekoslav i on, korisnici Grunteka moći će doživjeti ono što ne mogu dobiti kupujući u trgovini - pratit će kako raste njihovo povrće i moći će ga ubrati vlastitim rukama.

'Sve što se bude radilo na Grunteku bit će snimano i streamano ljudima na mobitele tako da vide što se radi u njihovom vrtu. Ali očekujemo da će oni doći s djecom da uživo vide svoj vrt. Osigurat ćemo im dodatne sadržaje. Složit ćemo zonu za piknik, roštilje... Planiramo subotom organizirati mini tržnicu s proizvodima koji ne rastu na Grunteku. Subota će općenito biti open day dok će tijekom tjedna naši ljudi brati plodove', objašnjava Tino.

Plan im je zaposliti 10 djelatnika koji bi se trebali brinuti za 1000 vrtova, koliko će prema planu ponuditi tržištu u ovoj godini.

'Vidjet ćemo kako će ljudi reagirati i kako će Gruntek biti prihvaćen u Zagrebu. Otkako smo krenuli s PR kampanjom, interes je ogroman. Primamo na desetke upita dnevno', ističe Tino.

Kad bi iznajmili svih 2500 vrtova, godišnji prihod bi im bio šest milijuna kuna. Očekuju da će ih ukupna investicija koštati oko 3,2 milijuna kuna.

'Na papiru sve to dosta lijepo izgleda. Ali pred nama je još dosta nagaznih mina i nepredviđenih troškova. Kad uzgajate hektar paprike, sve se zna. Ali ovo je nešto novo. Nitko to prije nije radio i bit će sigurno uzbudljivo. Krećemo s prodajom 16. studenog i do Božića ćemo znati na čemu smo', zaključuje Tino.