Istraživanje je obavljeno na reprezentativnom uzorku većem od 1700 ispitanika - poduzetnika i poduzeća koji posluju u Hrvatskoj - a rezultati jasno pokazuju da hrvatski poduzetnici imaju veliki ulagački potencijal te da su spremni realizirati konkretne projekte čiji je cilj proširenje kapaciteta, modernizacija i digitalna transformacija poslovanja te ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije.

Poduzetnici su se također izjasnili o tome koliki potencijal vide u povlačenju bespovratnih sredstava, a koliki u kreditnim zaduženjima, koliko su informirani o mogućnostima financiranja, a kakva su im očekivanja od fondova EU-a u narednom razdoblju.

Na konferenciji za medije sudjelovali su Damir Zorić, glavni direktor HUP-a, Ana Fresl, predsjednica HUP-ove Udruge profesionalaca za fondove EU-a i direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj, Boris Drilo, predsjednik HUP-ove Udruge informatičko-komunikacijske djelatnosti (HUP ICT) te član Uprave HT-a i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije, i Petra Sentić, direktorica HUP-ove Udruge profesionalaca za fondove EU-a.

'Prijeko je potrebno uvećati udio sredstava koja se povlače u gospodarstvo, taj omjer ulaganja u privatni sektor u odnosu na javni mora biti barem 50-50 posto. Sad smo na četvrtini privatnog i tri četvrtine javnog sektora. Nemamo ništa protiv javnog sektora, ali to nije racionalan omjer. To nije vrsta ulaganja koja će povući Hrvatsku prema razvitku. U susjednim zemljama taj je omjer obrnut. Nužno je preokrenuti omjer, to neće biti jednostavno, ali je racionalno zahtijevati', rekao je Zorić i dodao kako informacija o kreiranju programa baš i nema iako bi privatni sektor želio biti uključen u taj proces.

Drilo je u ime HUP-a uputio nekoliko poruka: 'Nalazimo se jednu minutu do 12 sati, kada se možemo pretvoriti u bundevu ili princezu, ovisno o tome što ćemo napraviti sa strukturiranjem fondova EU-a. Htjeli smo naglasiti da su investicije u privatni sektor presudne za oporavak gospodarstva. Nismo protiv javnih investicija, one su potrebne, međutim ne smijemo imati nebalansirani pristup. Sve relevantne znanstvene studije pokazuju da za države u situaciji kakvoj je Hrvatska, zemlje koje su u razvoju i koje hvataju korak s razvijenom Europom, investicije u privatni sektor imaju puno veće značenje nego investicije u javni sektor. One omogućuju da se gospodarstvo brže oporavi. Infrastrukturni projekti su ok, ali rezultati toga su mostovi, ceste i vodovodi - to nije imovina koja će dugoročno stvarati nova radna mjesta, to nam neće pomoći da stvorimo bolji proizvod koji ćemo prodati na globalnom tržištu', rekao je Drilo.

'Ono što može biti ozbiljan problem su prekomjerne investicije javnog sektora. To je problem jer dolazi do prevelike ovisnosti privatnog sektora o javnom sektoru, a financiranje javnog sektora ne može trajati zauvijek. Kada se zaustavi financiranje javnih projekata, gospodarstvo upada u krizu. Drugi dio problema su previsoke javne investicije koje mogu istisnuti privatne investicije, što znači da privatni sektor odustaje od investicija i smanjuje mu se mogućnost razvoja', kaže Drilo.

'Sredstva EU-a treba iskoristiti za stimuliranje privatnog sektora, za koji postoje pripremljeni projekti. Treba izbjeći financiranje javnih projekata za koje postoje mogućnosti realizacije u privatnom sektoru', naglasio je Drilo i poručio kako privatne investicije ne opterećuju državni proračun nego mu pomažu te dolazi do zapošljavanja i rasta BDP-a.

'Trebali bismo izbjeći financiranje javnih projekata koje može napraviti privatni sektor - nema potrebe ni smisla da projekt koji može realizirati privatni sektor financiramo fondovima EU-a kroz javni sektor', zaključio je Drilo.

Fresl je rekla kako je u HUP-ovoj anketi sudjelovalo 1700 poduzetnika svih veličina, a rezultati su potvrdili ranije HUP-ove stavove o tome da je privatni sektor već danas spreman za investicije.

'Rezultati su pokazali da dvije trećine ispitanika (68 posto) ima pripremljene projekte ili planove investicija u iznosu od 21 milijarde kuna. Radi toga je HUP i u ranijim istupima neprestano naglašavao da se minimalno 50 posto sredstava EU-a treba staviti poduzetnicima na raspolaganje kroz pozive na bespovratna sredstva. Čak 28 posto poduzetnika nažalost je istaknulo da bez sufinanciranja bespovratnim sredstvima neće preživjeti recesiju', rekla je Fresl.

Čak 94 posto ispitanih poduzetnika koristilo bi bespovratna sredstva, a samo šest posto ispitanih koristilo bi financijske instrumente poput zajmova ili jamstava. Ukupna ulaganja svih poduzetnika, uz potporu fondova EU-a putem bespovratnih sredstava u visini od 50 posto investicije, iznosila bi 13 milijardi kuna dok bi ulaganja kroz druge financijske instrumente iznosila 7,8 milijardi kuna.

Fresl naglašava da 54 posto ispitanika treba novac za proširenje kapaciteta, modernizaciju proizvodnje i nove tehnologije. Slijede ulaganja u digitalnu transformaciju poslovanja i uvođenje ICT tehnologija, za što se opredijelilo 35 posto poduzetnika. Čak 582 poduzetnika treba potpore za usavršavanje zaposlenika.

'U planu za oporavak i otpornost gospodarstvo je definirano kao željeznica, promet i sustavi opskrbe vodom, a realnog sektora jako je malo. Nacionalni plan oporavka mora podržavati reforme, ali mora podržavati i investicije. Poduzetnici su kroz anketu jasno rekli da su ključne bespovratne potpore', rekla je Petra Sentić te zaključila:

'Privatni sektor ima ogroman potencijal gotovih, danas spremnih investicija koje bi uz poticaj Unijina sufinanciranja bile odmah realizirane. Vidjeli smo i na primjeru ove krize da su jedino poduzetnici ti koji mogu brzo i efikasno izvući zemlju iz problema bez obzira na to koliko se i oni sami nalazili u teškoj situaciji.'