Francuski premijer Édouard Philippe trebao bi se u ponedjeljak sastati s predstavnicima prosvjednika i pobunjenika koji su tijekom vikenda u Parizu i diljem Francuske razbijali i uništavali imovinu u najnasilnijim francuskim prosvjedima u posljednjih deset godina. Philippe će se s prosvjednicima sastati po nalogu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je dio nemirnog vikenda proveo na sastanku zemalja članica grupe G20 u Argentini, da bi se u nedjelju vratio u Pariz i odmah išao pregledati štetu koju su prosvjednici počinili u glavnom gradu.

Nasilni prosvjedi, tijekom kojih su pobunjenici palili automobile i zgrade, sukobljavali se s policijom koja je koristila suzavac, vodene topove i gumene metke te uništavali vrijednu francusku kulturnu baštinu, najveći su dosadašnji izazov za francuskog predsjednika Macrona u godinu i pol, otkad je počeo njegov mandat. Mediji izvještavaju da je u prosvjedima ozlijeđeno više od stotinu osoba, a pariška je policija uhitila nekoliko stotina ljudi. Britanski The Guardian izvještava da je diljem Francuske tijekom vikenda prosvjedovalo čak 130 tisuća ljudi i da su ceste bile blokirane na gotovo 600 lokacija.

U centru prosvjeda nalazi se tzv. pokret žutih prsluka, nazvan tako po fluorescentnim prslucima koje nose njegovi pripadnici. Riječ je o francuskim građanima u srži čijeg nezadovoljstva počiva sve veća nejednakost između bogatih i siromašnih, kao i stalni nedostatak novca za ispunjavanje osnovnih životnih potreba. Prema opisima brojnih medija, članovi pokreta dolaze iz redova običnih radnika, poput vozača kamiona i autobusa, građevinara, medicinskih sestara, raznih obrtnika ili radnika u skladištima, pa čak i javnih službenika koji su zaposleni na određeno vrijeme.

Njihovo nezadovoljstvo tinja već dulje vrijeme, a fitilj je prije tri tjedna zapalila odluka o rastu poreza na gorivo, nakon čega su u manjim gradovima sporadično organizirani prosvjedi. U međuvremenu su se organizirali na društvenim mrežama te iz francuske provincije došli i na obale Seine u Parizu, gdje je njihova pobuna eksplodirala tijekom vikenda, mada prosvjedi i neredi nisu bili ograničeni isključivo na glavni francuski grad.

Prosvjednici prozivaju predsjednika Macrona da je predsjednik bogatih i drže da u svojoj politici misli samo na elitu te da ravnotežu u proračunu želi održati preko njihovih leđa. Macron je nakon povratka iz Argentine sazvao hitan sastanak vlade na kojem se raspravljalo o tome je li potrebno uvesti izvanredno stanje, posljednji put uvedeno prije tri godine, nakon terorističkih napada. Izvanredno stanje omogućilo bi vlastima da uvedu policijski sat, zatvore pojedine javne prostore i zabrane promet ili prosvjede na nekim lokacijama, no iz vlade se zasad mogu čuti izjave da je izvanredno stanje tek razmatrano kao jedna od mogućih opcija.

Francuski predsjednik još je ranije izjavljivao da, za razliku od svojih prethodnika, neće popustiti pred otporom reformama koje provodi. Među njima se nalazi niz poteza koji bi trebao potaknuti jači ekonomski rast Francuske, no na dobar dio njih, poput fleksibilizacije tržišta rada, gleda se kao na promjene od kojih će korist imati samo poslodavci. Nerede su iskoristili i Macronovi protukandidati na lanjskim predsjedničkim izborima, čelnica desničara Marine Le Pen i šef ljevičarske stranke Jean-Luc Mélenchon, koji su pozvali Macrona da raspusti parlament i raspiše izbore.

Prosvjedi čiji je vrhunac nasilja bio u subotu nastavili su se i u nedjelju u dijelu francuskih gradova, u kojima su 'žuti prsluci' organizirali blokade na cestama, no općenita situacija se ipak ponešto smirila. Prema nekim izjavama, neredi u Parizu i drugim gradovima nisu bili isključivo maslo 'žutih prsluka', već se sumnja da su njihove prosvjede za nasilničko ponašanje iskoristili drugi nezadovoljni građani.

Francuski ministar unutarnjih poslova Christophe Castaner obrušio se tijekom vikenda na prosvjednike te ih je prozvao 'profesionalcima nereda' i kazao da su iskoristili kampanju 'žutih prsluka' za svoje ciljeve.

Državni tajnik u ministarstvu Laurent Nunez izjavio je da 'žuti prsluci' nisu razbijali i nanosili štetu, nego da su to radile osobe u maskirnoj odjeći. Na tom tragu bile su i izjave pariških policijskih vlasti s informacijom da se među uhićenima nalazi mnogo muškaraca koji su došli iz regija daleko od Pariza samo kako bi se sukobili s policijom, 'tvrdeći da su dio pokreta 'žutih prsluka'.

Prema procjenama u medijima, francuska policija će idućih dana pokušati prilagoditi svoju taktiku kako bi spriječila daljnje uništavanje imovine, no glavno je pitanje kako će se odvijati pregovori između vlade i predstavnika prosvjednika. Odlučnost Macrona da nastavi s reformama i njegov raniji odgovor na takve kritike da je izabran baš zato da provede reforme, za razliku od prethodnih predsjednika, ne ostavlja previše mjesta za kompromis. No ako je suditi prema izjavama pojedinih prosvjednika iz redova 'žutih prsluka', mjesta više nema ni za njihovo strpljenje. Unatoč visokom datumu na kalendaru, čini se da vruća francuska politička jesen neće tako brzo ustupiti svoje mjesto zimi.