EDF je pod pritiskom zbog mjera kojima vlada nastoji ograničiti rast cijena struje, ali i zbog kašnjenja radova na novim reaktorima i zatvaranja nekoliko starih nakon što su otkrivena korodirana mjesta na rashladnim sustavima i drugi sigurnosni problemi.

Kompanija koju kontrolira francuska država snizila je danas procjenu proizvodnje struje u nuklearkama u ovoj godini s 300 do 330 na 295 do 315 teravat sati, objasnivši taj potez kontrolom nuklearne sigurnosti.

Nove prognoze uzimaju u obzir poznate ili izgledne probleme s korozijom na 11 reaktora, istaknuli su u EDF-u, dodavši da bi tri mogla biti neplanirano zatvorena, a dva dulje no što se očekivalo, do kraja listopada odnosno prosinca.

Procjena EDF-a pokazuje da će nuklearna proizvodnja prosječno u 2022. pasti za 2,5 do tri gigavata (GW).

Iz kompanije su dodali da će procjenu za 2023. objaviti "što je prije moguće".

Ministrica za okoliš i industrijsku tranziciju Barbara Pompili rekla je da je EDF vladi trebao poslati prvo izvješće o sigurnosnim nuklearnim prekidima u ožujku, dodavši da je zatražila izmjenu procjena proizvodnje "jer je previše reaktora zaustavljeno."

Pompili je najavila i da će EDF od američkog General Electrica kupiti odjel za proizvodnju turbina za nuklearne reaktore sa sjedištem u Francuskoj, vrijedan oko milijardu dolara.

Odjel je do 2015. bio u vlasništvu Alstoma, a njegovo vraćanje u francusko vlasništvo ministrica je nazvala "logičnim potezom".

EDF-ova objava snažno je podigla cijene struje na francuskom i njemačkom tržištu, a cijena dozvola za emisiju tone ugljika prvi se put približila 100 eura, budući da smanjena opskrba strujom iz nuklarki podupire pojačanu upotrebu termoelektrana na ugljen.