Na jučer započetom sastanku na vrhu zemalja članica G20 glavne su teme bile vezane uz to kako ubuduće izbjeći ovakvu financijsku krizu, koja je u proteklih godinu dana izazvala recesiju u većini gospodarstava svijeta.

Čelnici G20 složili su se da ta skupina ubuduće dobije glavnu ulogu za koordiniranje gospodarske politike, pa bi bila važnija od skupina G7 i G8 industrijaliziranih zemalja, koje su dugo dominirale svjetskim gospodarstvom.

To odražava realnost u kojoj sve veću ulogu u svjetskom gospodarstvu imaju brzorastuće zemlje poput Kine i Indije.

'Danas je podržana ideja da G20 bude glavni forum za međunarodnu gospodarsku suradnju. Ova odluka dovodi za stol zemlje koje su potrebne za izgradnju jačeg, uravnoteženog svjetskog gospodarstva, reforme financijskog sustava, te podizanje životnog standarda najsiromašnijih', priopćeno je iz Bijele kuće nakon zajedničke večere čelnika G20.

Ranije je britanski premijer Gordon Brown izjavio da će se institucionalizirati G20 kao ključni gospodarski upravni odbor.

'To se uistinu nije dogodilo nikada prije. Imali smo G8 i sve te organizacije. Dobili smo priliku napraviti veliki napredak u međunarodnoj gospodarskoj suradnji', kazao je Brown.

Čelnici G20 također su se složili da daju više glasačke snage u Međunarodnom monetarnom fondu zemljama koje su dugo slabije zastupljene u ovom svjetskom financijskom policajcu.

'Postigli smo večeras sporazum o reformi MMF-a kojom bi manje zastupljene zemlje dobile više glasa u upravljanju', kazao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

Dvodnevni samit SAD je, kao domaćin skupa, iskoristio i za predstavljanje svoga plana za izgradnju stabilnijeg svjetskog gospodarstva kako se ne bi ponovila financijska kriza koja je gurnula svijet u recesiju.

SAD žele podršku zemalja širom svijeta za plan rebalansa svjetskog gospodarstva i za reforme financijskog sustava koje bi smanjile prerizično poslovanje banaka. Američki ministar financija Timothy Geithner kazao je da je dobio široku potporu za to, iako se članovi G20 još uvijek ne slažu oko detalja.

SAD želi podršku G20 da druge zemlje počnu smanjivati svoju ovisnost o izvozu u SAD, te da počnu poticati svoju domaću potrošnju. To se ponajviše odnosi na zemlje poput Kine, koja je dala samo načelnu podršku ovoj ideji smanjenja globalnih neravnoteža.

Američki predsjednik Barack Obama, po prvi puta domaćin sastanka skupine G20, predložio je širok program koji uključuje i reforme financijskog sustava, kao i rješavanje problema klimatskih promjena.

Reforma financijskog sustava je prioritet samita, a Geithner je izjavio kako očekuje da će dvodnevni sastanak završiti sa čvrstim rasporedom implementacije reformi.

'Izazovi s kojima je suočeno svjetsko gospodarstvo ne poštuju nacionalne granice, niti ih pojedine zemlje mogu riješiti same. Financijski rizici otići će tamo gdje su pravila najslabija, no posljedice neuspjeha osjetit će se globalno', kazao je Geithner.

Očekuje se i da će samit rezultirati sporazumom o postupnom ukidanju subvencija na fosilno gorivo kao dio borbe protiv globalnog zatopljenja, premda se ne očekuje čvrsti dogovor o rokovima.

Čelnici G20 raspravljali su i o bonusima direktora u financijskom sektoru u kojemu se poslovalo prerizično, što je i izazvalo krizu financijskog sustava, zbog kojeg su iz državnih proračuna izdvajane milijarde dolara za spašavanje banaka.

Čelnici G20 slažu se da bonuse bankarima treba vezati uz poslovne rezultate banaka, kako menadžeri banaka u gubicima ne bi još bili i nagrađeni za loše poslovanje, ali se ne očekuje dogovor o ograničavanju samih plaća bankara.

Na detaljima zajedničke izjave o zaključcima samita G20 još se radi, a bit će objavljeni na kraju sastanka u petak.