Hrvatski gastarbajteri koji su pronašli poslove diljem Europske unije lani su u Hrvatsku poslali nemali iznos od 1,04 milijarde eura. No strelovit rast radničkih doznaka zaustavljen je nakon tri godine konstantnog rasta. Podsjetimo, u 2016. privatni transferi u Hrvatsku iznosili su 1,05 milijardi eura
Iznos od 1,04 milijarde eura u stranim doznakama u petak je objavio središnji europski statistički ured Eurostat, dodajući pritom da je iz Hrvatske u 2017. poslano 248 milijuna eura, zbog čega imamo suficit u radničkim doznakama od 823 milijuna eura, čime smo u samom vrhu Europske unije. 'Šiju' nas jedino Rumunjska, Poljska i Portugal. Najveće odljeve očekivano imaju najrazvijenije zemlje EU-a, Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Od pristiglih doznaka u Hrvatsku u 2017. godini, iznos od 566 milijuna eura uplaćen je iz zemalja članica EU-a, dok je preostalih 505 milijuna eura stiglo iz zemalja izvan EU-a. 'Većinu osobnih transfera čine novčane doznake migranata, koji šalju novac u svoje matične zemlje', napominje se u Eurostatovu izvješću.
vezane vijesti
Od ukupnih doznaka poslanih iz Hrvatske, u druge je članice EU-a poslano 110 milijuna, a 138 milijuna eura otišlo je u zemlje izvan EU-a. Prema podacima Eurostata, radničke doznake snažno rastu od 2014. godine, kada su iznosile 870 milijuna eura. Iduće godine rastu na 959 milijuna eura, a 2016. probijaju granicu od milijardu eura.
No niti to nisu posve točne brojke jer statistike HNB-a i Eurostata prate samo doznake i transfere koji idu preko bankovnih računa pa je nemoguće reći koliko se novca u Hrvatsku unese (ili iznese) u gotovini. Priljevi od radničkih doznaka i naknada zaposlenicima konzistentni su s brojem iseljenih.
Podsjetimo, do velikog ubrzanja iseljavanja došlo je 2014. i 2015. godine, s potpunom eskalacijom u 2016. godini. Broj iseljenih u 2011. i 2012. kretao se oko 13.000, a u 2013. emigracija jača na 15.000 osoba, što je rast od 15 posto. Već 2014. iselilo se 21.000 ljudi, što je rast od 40 posto, dok 2015. zemlju napušta gotovo 27.000 ljudi, što je povećanje od 30 posto. I ovdje se, nažalost, radi o nepotpunim podacima kojima raspolaže Državni zavod za statistiku jer svi oni koji su emigrirali nisu prijavili svoj odlazak MUP-u.
Ako je u inozemstvu oko 200.000 hrvatskih građana, ispada da svaki od njih godišnje u Hrvatsku, najvjerojatnije članovima svoje obitelji, pošalje oko 5000 eura ili oko 415 eura mjesečno.
Koliko je to značajan novac za funkcioniranje hrvatskog gospodarstva, možda najbolje ilustrira podatak da su izravne strane investicije u našu zemlju lani iznosile oko 1,8 milijardi eura, dok su u lošijim godinama, poput 2013. ili 2015., doznake gastarbajtera bile i više od iznosa stranih ulaganja.
