Te smjernice na određeni će način sugerirati i kakav plan Hrvatska ima za obuzdavanje deficita ako do kraja ove ili početkom sljedeće godine Europsko vijeće pokrene proceduru prekomjernog deficita kad je Hrvatska u pitanju, piše Novi list

Već sada je sigurno da Hrvatskoj opasno prijeti da na kraju godine probije granicu proračunskog deficita od tri posto BDP-a i javnog duga od 60 posto BDP-a, pa je za očekivati i da će se pridružiti ostalim zemljama Europske unije, a trenutno ih je 16, za koje je pokrenuta ta procedura.

To znači da bi Vijeće Hrvatskoj odredilo rokove u kojima bi se proračunski defict i javni dug trebali vratiti u zadane okvire. Vijeće neće davati preporuku o mjerama, Hrvatska će imati šest mjeseci da odluči kakve će one biti, a smjernice bi trebale biti njihova svojevrsna najava.

Smjernice će donijeti i neke promjene na rashodovnoj strani, odnosno dodatne uštede, ali će biti novina i na strani prihoda. Gdje će se smanjivati potrošnja zasad nitko ne želi govoriti, a što se tiče prihoda u Ministarstvu financija uvjeravaju da novih opterećenja građana neće biti. Ipak, kako se doznaje razmišlja se o sugestije Europske komisije da se povećaju porezi na slobodna zanimanja jer je u Hrvatskoj prevelika razlika između opterećenja na plaće i onoga što plaćaju ljudi koji svoje obveze prema državi reguliraju kroz slobodna zanimanja.

Jednako su tajnoviti u Ministarstvu financija i kad je u pitanju visina deficita za kraj godine, ali priznaju da će on sigurno biti veći od planiranog jer je država u ovoj godini platila 3,3 milijarde kuna zaostalih dugova. Priznaju i da će metodologija po kojoj će Eurostat računati i hrvatski deficit, a na osnovu njega se odlučivati i o pokretnju procedure prekomjernog deficita, prikazati veći udio deficita u BDP-u, ali to će značiti i veći deficit u prethodnim godinama.

Više pročitajte ovdje