Redovno godišnje okupljanje svjetske elite u švicarskom gradiću Davosu, smještenom na nadmorskoj visini od oko 1500 metara, počinje u utorak 22. siječnja i trajat će do petka, a središnja tema ovogodišnje konferencije je globalizacija. Klaus Schwab, osnivač Svjetskog ekonomskog foruma, pod čijim se okriljem održava poznata konferencija, u najavi sastanka poseban je naglasak stavio na objašnjenje toga na koji način globalizacija može pomoći u borbi s klimatskim promjenama, podsjetivši i na dramatičan apel svjetskih znanstvenika iz listopada da je čovječanstvu ostalo vrlo malo vremena u kojem se može reagirati kako bi se rast prosječne globalne temperature zadržao na prihvatljivih 1,5 stupnjeva Celzijevih.

Uz pitanje klime, u Svjetskom ekonomskom forumu (WEF, World Economic Forum) osvrnuli su se na druge aspekte globalizacije, odnosno manjka podrške globalizaciji koji se u posljednje vrijeme odražava u rastu populizma, nacionalizma i protekcionizma. Među nekim pitanjima i brojkama koje ističu u WEF-u nalazi se istraživanje koje je pokazalo da, među svjetskim regijama, u državama južne Azije najviše smatraju da bi zemlje trebale pomagati jedna drugoj. Tamo to smatra čak 94 posto građana, dok su najmanje spremni pomoći drugima građani Sjeverne Amerike i zapadne Europe, njih tek šezdesetak posto.

Zapadna Europa jednako je nemilosrdna kad je u pitanju imigracija. Tek nešto manje od polovice ispitanika iz te regije smatra da su novi imigranti 'uglavnom dobri' za njihovu državu, dok su u Sjevernoj Americi ipak puno spremniji prihvatiti taj stav i tamo to misli dvije trećine građana. Najksenofobnija regija u svijetu, barem prema rezultatima istraživanja koje citiraju u WEF-u, jest regija istočne Europe i središnje Azije, gdje samo 40 posto građana misli da su useljenici dobra promjena za njihove države.

Uz globalizaciju, u Davosu će se iduća četiri dana razgovarati o brojnim drugim temama poput budućih granica globalnih proizvodnih lanaca, oblikovanju nove arhitekture tržišta, strateškim pogledima na energetiku ili zdravstvo, pitanju dostupnosti pitke vode, digitalnoj ekonomiji i mnogim drugima. O tim će temama raspravljati svjetski politički čelnici, moćni biznismeni, ali i niz aktivista i zagovaratelja društvenih promjena. Brojna predavanja, govori i okrugli stolovi samo su dio konferencije, a čiji je barem jednako važan dio prilika da se na jednom mjestu i bez previše zavrzlama održe brojni sastanci, steknu nova poznanstva i kontakti te stvore veze među više od dvije i pol tisuća sudionika.

Među sudionicima se ove godine neće naći američki predsjednik Donald Trump - kod kuće je te inzistira na pat-poziciji zbog koje je blokiran američki proračun jer Demokratska stranka ne želi popustiti njegovu pritisku da u budžet uvrsti i 5,7 milijardi dolara troška izgradnje kontroverznog zida na granici s Meksikom. No delegatima u Švicarskoj bi se već u utorak posebnim govorom trebao obratiti prvog siječnja ustoličeni predsjednik Brazila Jair Bolsonaro, novi moćnik čvrste ruke i konzervativnih pogleda na svjetskoj političkoj sceni.

Među elitom koja se očekuje u Davosu i koja će se probijati kroz švicarski snijeg nalaze se i njemačka kancelarka Angela Merkel, japanski premijer Shinzo Abe, novozelandska premijerka Jacinda Ardern, ali i britanski princ William. Mađarsko-američki milijarder i omiljena meta kritika raznih afilijacija desničara George Soros bit će domaćin večere na kojoj će održati govor, a svoj dolazak u Davos najavili su i čelnici nekih od najvećih svjetskih investicijskih banaka: Jamie Dimon (JPMorgan Chase) i David Solomon (Goldman Sachs), kao i prvi čovjek Ubera Dara Khosrowshahi.

S 92 godine, najstariji među uzvanicima jest popularni britanski televizijski voditelj i autor dokumentarnih filmova o prirodi, sir David Attenborough, a najmlađi je 16-godišnji južnoafrički fotograf Skye Meaker, dobitnik nagrade londonskog Prirodoslovnog muzeja za mladog fotografa godine u 2018. Na listi uzvanika nalazi se i hrvatski fizičar Marin Soljačić, profesor na prestižnom Institutu tehnologije u Massachusettsu (MIT, Massachusetts Institute of Technology).

Povodom održavanja godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma, razni mediji i organizacije objavili su analize o bogatstvu te o razmjeru razlike između bogatih i siromašnih. Britanska dobrotvorna organizacija Oxfam objavila je izvještaj u kojem stoji da 26 najbogatijih osoba u svijetu posjeduje jednako koliko i 3,8 milijardi ljudi koji čine siromašniju polovicu čovječanstva. U Oxfamu su istaknuli da je i 2018. bila dijelom trenda u kojem su bogati sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji.

Koliko je taj trend snažan, najbolje govore brojke o tome da je godinu prije, dakle u 2017., bogatstvo koje je posjedovala siromašnija polovica stanovništva Zemlje bilo jednako imovini 43 najbogatije osobe, a u 2016. 'ravnoteža' je vladala tek kad bi se uzela u obzir 61 najbogatija osoba. Prema informacijama iz tog izvještaja, u posljednjih deset godina broj milijardera u svijetu gotovo se udvostručio (popularna lista najbogatijih koju održava magazin Forbes u ovom trenutku broji 2006 osoba s imovinom od milijardu ili više dolara), a tijekom 2017. i 2018. svijet je dobivao novog milijardera svaka dva dana.

Bloomberg se istovremeno pozabavio pojedincima koji su redovni gosti godišnjeg sastanka u Davosu te je usporedio kako su neki od njih stajali prije deset godina, a kako stoje danas. Medijski mogul Rupert Murdoch je, primjerice, prije deset godina raspolagao s 3,2 milijarde dolara, a danas mu bogatstvo iznosi 18,3 milijarde, što znači da je u deset godina povećano još gotovo pet puta. Osnivač Facebooka Mark Zuckerberg u istom razdoblju se još obogatio. Prije deset godina bogatstvo mu se procjenjivalo na tri milijarde dolara, a danas na čak 58,6 milijardi.

Njegov kolega po informatičkoj struci, legendarni osnivač i šef Microsofta Bill Gates, iako već više od deset godina nema previše veza s kompanijom i istovremeno je vrlo aktivan donator kroz svoju zakladu, također je sve bogatiji i bogatiji. Prije deset godina raspolagao je s pedesetak milijardi dolara i tada je bio najbogatiji čovjek na svijetu, a danas mu bogatstvo doseže gotovo 95 milijardi. Bloomberg citira podatke banke UBS i konzultantske kuće PwC da je imovina milijardera porasla s 3,4 bilijuna dolara u 2009. na 8,9 bilijuna 2017. godine.

Rast nejednakosti može se vidjeti i iz izvještaja o globalnom bogatstvu koji je ovih dana objavila banka Credit Suisse. Usporedbom najsvježijih s podacima iz 2010. godine, vidi se da je nejednakost porasla u svih pet najvećih svjetskih ekonomija: Sjedinjenim Američkim Državama, Kini, Japanu, Njemačkoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Dodatni poražavajući podatak je onaj o dohocima najviših američkih menadžera u odnosu na prosječna primanja tipičnih radnika. Institut za ekonomsku politiku iz Washingtona izračunao je da su glavni izvršni direktori 2017. primali u prosjeku 300 puta više novca nego obični radnici. Prije deset godina taj je koeficijent bio skromniji, ali još uvijek pretjeranih 200 puta.

U skladu s tim brojkama, interesantno je spomenuti činjenicu da sudjelovanje na konferenciji u Davosu plaćaju samo kompanije, a svi ostali uzvanici imaju besplatan pristup. Godišnji sastanak WEF-a tako, vrlo vjerojatno nehotično, postaje savršena preslika stvarnog svijeta u malom. Najbogatiji biznismeni i poduzetnici plaćaju brz i lak pristup političarima i ostalim krojačima dnevnih ekonomskih politika, samo što se u slučaju konferencije to događa u puno koncentriranijoj verziji nego inače.

Među manje ozbiljnim pojedinostima sa skupa bogatih i moćnih BBC izdvaja činjenicu da osiguravatelj Zurich Insurance svake godine dijeli besplatne plave kape s popularnim coflekom i da se svake godine pokažu neodoljivima čak i među onima koji bi lako mogli kupiti cijeli Zurich Insurance, a ne običnu kapu. No ne uspije li se među onima koji upravljaju politikom i biznisom probuditi jača svijest i savjest o potrebi očuvanja svjetskog okoliša i borbe protiv klimatskih promjena, za kapama možda uskoro neće biti potrebe, a umjesto popratnog skijanja u Alpama, elita će po Davosu kružiti u kupaćim kostimima. Zastrašujuća je to pomisao.