Norveška državna energetska tvrtka Statkraft sredinom rujna najavila je nove investicije u Hrvatskoj. Najavljen je niz projekata izgradnje solarnih i vjetroelektrana, s time da je naglašeno kako već u ovom trenutku imaju u planu solarne elektrane ukupne snage 750 megawatta.

Tom su prilikom otvorili i novi ured u Zagrebu, ali su ovih dana obznanili da se povlače iz Hrvatske. Ova vijest je iznenađujuća ne samo zbog najava otprije gotovo mjesec i pol dana, već i zbog toga što su na našem tržištu prisutni vrlo kratko, od 2021. godine.

Jasno, odmah su počela nagađanja zbog čega se jedna od većih globalnih kompanija usmjerenih na obnovljive izvore energije, koja u dvadesetak zemalja zapošljava više od 6000 ljudi, odlučila na nagli zaokret u tržištu. Čini se da je razloga više.

Zaokret u poslovanju?

Prvi razlog je zaokret u poslovanju. Oni, naime, žele usmjeriti svoje poslovanje na manji broj zemalja. U svom godišnjem financijskom izvješću za prošlu godinu navode da planiraju uložiti rekordne svote u hidroelektrane i vjetroelektrane u Norveškoj. S tamošnjim tvrtkama su već potpisali dugotrajne ugovore za stvaranje kapaciteta koji bi trebali zajedno dati 64 teravatsata energije.

Uz to, pohvalili su se i akvizicijom španjolske kompanije Enerfin vrijednom 1,77 milijardi eura, kojom će dobiti projekte ukupne snage 1500 megavata u brojnim državama uključuju SAD i Kanadu, koje će - rasprodati. Uz to, pohvalili su se i potpisivanjem nekolicine ugovora, kojima su ušli na tržišta drugih zemalja, između ostalih upravo SAD-a. Čini se kako Statkraft cilja na određena, puno lukrativnija tržišta koja se nužno i ne nalaze u Europi.

Financijska bilanca kazuje da je Statkraft u 2023. godini na globalnoj razini imao neto operativne prihode u iznosu od 5,515 milijardi eura što je otprilike 845 milijuna eura manje nego pretprošle godine. Pala je i dobit prije oporezivanja s 4,59 milijardi na 3,5 milijarde eura, dok je dobit nakon oporezivanja smanjena za 211,1 milijun eura u odnosu na 2022. godinu. Razlog tomu je uglavnom smanjenje cijena električne energije.

Slabi rezultati

Prema podacima Poslovne Hrvatske, Statkraft u Lijepoj Našoj nije briljirao. U prvoj godini poslovanja (2021.), ostvarili su samo 8000 eura prihoda. Pretprošle godine su bili na nuli, a lani im je prihod iznosio 11.800 eura. S druge strane, gubici su se samo gomilali. Od 2021. do 2023. godine minus je porastao s 275.000 na 1.557.000 eura. Novostvorena vrijednost je lani iznosila samo 177.028 eura, ali su zato kratkoročne obveze prema dobavljačima iznosile 144.500 eura.

Ovi poslovni rezultati vjerojatno su povezani s drugim mogućim razlogom odlaska kompanije s hrvatskog tržišta. Portal Montel News donosi razgovor s glasnogovornikom Statkrafta, Larsom Magnusom Guntherom, koji tvrdi da su krivac za ovaj potez 'visoki početni troškovi priključivanja na mrežu koji otežavaju Statkraftu napredak projekata'.

Krivac je HERA?

Iako izrijekom nije naveo o kojim se troškovima radi, u tekstu stoji kako Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) više od dvije godine nije propisala visinu naknade za priključenje na električnu mrežu, koja je važna za izračun troškova poslovanja. Zbog toga je u Hrvatskoj ugrožena realizacija 45 projekata koji uključuju obnovljive izvore električne energije.

Među tim projektima je i solarna elektrana u Dragaliću. Riječ je o projektu vrijednom osam milijuna eura, koji je u početku trebao biti agrosolarna elektrana. Iako Zakon o prostornom uređenju navodi da se agrosolarne elektrane mogu postavljati na poljoprivrednim zemljištima s trajnim nasadima upisanima u ARKOD te na farmama ili pored staklenika i plastenika i to samo pod uvjetom postizanja razvoja poljoprivredne djelatnosti, uz zadržavanje namjene poljoprivrednog zemljišta, Zakon o poljoprivrednom zemljištu ne dozvoljava izgradnju takvih elektrana na visokovrijednim i vrijednim obradivim zemljištima.

Tako je međunarodna energetska kompanija Neoen u svibnju ove godine također napustila hrvatsko tržište i predala cijeli projekt Statkraftu, bez da je počela izgradnju. Direktor Statkrafta za Hrvatsku i Francusku, Arnaud Bellanger poručio je za Dnevno.hr da očekuje ishođenje dozvola za gradnju sljedeće godine. Sad će te dozvole trebati ishoditi neki treći investitor, pod uvjetom da ga Statkraft pronađe.

Naplaćeno 20 milijuna eura

Poslali smo upit Statkraftu o razlozima napuštanja hrvatskog tržišta, HERA-i o tome zašto nisu donijeli odluku o visini naknade za priključenje na električnu mrežu i kad to namjeravaju učiniti te udruzi Obnovljivi izvori energije Hrvatske o tome je li zbog ovakvih poteza ugrožena energetska strategija, ali i neovisnost Hrvatske. Iz Statkrafta i HERA-e nisu odgovorili na naš upit o pojašnjenju cijele situacije. Njihove odgovore ćemo objaviti kad ih dobijemo. Iz Udruge OIE Hrvatske, pak, upozoravaju upravo na potez HERA-e.

'Zbog tog propusta blokirano je trenutno 45 projekata ukupne snage od 2648 megawatta. Da stvar bude još ozbiljnija, država je od tih projekata već naplatila energetska odobrenja u iznosu od oko 20 milijuna eura, preuzimajući tako obvezu osiguravanja transparentnog i pravodobnog zakonodavnog okvira za razvoj projekata OIE. Međutim, ta je odgovornost izostala dopuštajući HERA-i da već dvije godine odgađa donošenje ključne odluke. Tih 20 milijuna eura uplaćeno je Hrvatskom operatoru tržišta energije (HROTE), koji je odgovoran za poticanje OIE projekata. Stoga proizvođači energije već doprinose razvoju OIE u Hrvatskoj, dok im se visokim troškovima priključenja na mrežu, koji su posljedica nedonošenja HERA-ine odluke, zapravo pokušava nametnuti izgradnja mrežne infrastrukture koja je u interesu svih potrošača električne energije: industrije, građana te srednjeg i malog poduzetništva', govore iz Udruge OIE Hrvatska.

Posebno naglašavaju da bi se zaustavljenim projektima mogla pokriti čak trećina potreba svih hrvatskih kućanstava za električnom energijom. Upozoravaju da Statkraft nije prva energetska tvrtka koja je napustila Hrvatsku. U svibnju je to učinio Neoen, čije su projekte preuzeli upravo Norvežani. U međuvremenu je tržište napustila i tvrtka Cindrigo.

'Packe' iz Europe

Kako ističu iz Udruge OIE Hrvatska HERA se ne slaže s načinom na koji Hrvatski operatera prijenosnog sustava (HOPS) obračunava ulaganja u elektrodistribucijsku mrežu.

'Prema tumačenju HOPS-a, proizvođači energije trebali bi snositi troškove izgradnje elektroenergetske mreže, umjesto da ih, kao što je to bio slučaj s autocestom, osigura država. Ovakav pristup naplate odavno je napušten u razvijenim zemljama, a ostao je kod nas kao relikt socijalizma. Osim što se trošak pojačanja mreže neopravdano želi prenijeti na proizvođače, problematične su i kalkulacije potrebnih kratkoročnih ulaganja u mrežu povezanih s priključenjem navedenih 45 postrojenja. Naime, u mreži postoji dovoljno slobodnih kapaciteta za prihvat električne energije koja će biti proizvedena u tim postrojenjima. Većina tih projekata predviđena je za kontinentalni dio zemlje, gdje mreža ima dovoljno kapaciteta, dok bi projekti na jugu pokrili ukupnu potrošnju u Dalmaciji', navode iz OIE Hrvatske.

Odlazak velikih kompanija iz Hrvatske, kažu u Udruzi, neće naštetiti energetskoj neovisnosti Hrvatske, jer ona 'ionako nije na vidiku u skoroj budućnosti'. Podsjetili su i na 'packu', koju je Europska unija dala Hrvatskoj zbog nedovoljno ambicioznih strateških dokumenata i sporog razvoja obnovljivih izvora energije. Osim što potrošači neće imati osiguranu, a posljedično i jeftiniju električnu energiju, najveće će posljedice osjetiti upravo tvrtke koje neće 'pobjeći glavom bez obzira' iz Hrvatske.

'Ako se projekti ne izgrade u zadanom roku (pet, odnosno sedam godina), proizvođači energije će izgubiti sredstva koja su uplatili državi i napustiti sektor. Brojni su projekti već izgubili i potrebne dozvole vezane uz zaštitu okoliša zbog čekanja na administrativne odluke stoga vrlo brzo očekujemo odustajanje i drugih tvrtki. Iako je u interesu Hrvatske poticati domaću proizvodnju električne energije i smanjiti ovisnost o uvozu, događa se da proizvođači energije umjesto toga pronalaze bolje prilike u zemljama koje ih ne opterećuju nepotrebnim troškovima i regulatornim barijerama. Bez promjene i bez da se pomaknemo s trećeg najgoreg mjesta u EU po kompliciranosti izdavanja dozvola za OIE projekte, Hrvatska riskira ostati trajni uvoznik zelene energije unatoč vlastitom potencijalu', zaključili su iz Udruge OIE Hrvatska.