'Ovo jest iznenađenje zbog činjenice da se o Superligi priča zadnja dva-tri desetljeća i to je kao u nekoj priči gdje netko viče ‘to je vuk’, a vuka nema 30 godina. Onda nakon 30 godina netko to opet viče, ali nitko više ne vjeruje jer je svaki put prijetnja Superligom bila korištena kao čip u pregovorima velikih klubova s UEFA-om da im se omogući da ne igraju pretkola, da više njih ide izravno u grupnu fazu Lige prvaka. Tako sada imamo situaciju da top četiri kluba iz najjačih liga ne moraju prolaziti kvalifikacije, što prije 15-20 godina nije bio slučaj', rekao je Tomislav Globan sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta gostujući na N1 televiziji gdje je govorio o Superligi.

Globan je potom dodao: 'Očekivali smo to, s obzirom na najave da 2024. godine ide reforma Lige prvaka kojom će se broj klubova povećati s 32 na 36 gdje se omogućava tzv. ‘wild card’ za velike klubove s visokim koeficijentom koji eventualno neće biti u top četiri u svojim ligama. De facto, klubovi poput Arsenala i Tottenhama bi igrali Ligu prvaka, premda ne bi bili u top četiri u svom prvenstvu. Očekivalo se da će to biti dovoljno za velike klubove na ovakav deal UEFA-e.'

Globan ističe da su pojedine osobe, poput čelnika Juventusa Andree Agnellija, igrale dvostruku igru te su, unatoč tome što su sugerirali da bi mogli prihvatiti UEFA-ine uvjete, osnovali Superligu. Podsjetio je i na presudu suda Europske unije iz prosinca 2020. godine koja se odnosi na klizanje, a koja bi mogla biti dodatni motiv osnivačima Superlige da nastave s provođenjem ove ideje.

'Sud Europske unije prije četiri mjeseca je presudio u korist dva nizozemska klizača kojima je njihova međunarodna klizačka organizacija, koja je pandan FIFA-e, zabranila da nastupe na natjecanju na komercijalnom eventu u Dubaiju koji nije bio pod njihovom jurisdikcijom, pod prijetnjom da ako nastupe na tome da će im zabraniti pristup svim budućim međunarodnim natjecanjima, uključujući i Olimpijske igre. Oni su se žalili sudu EU. Presuda je nažalost donesena tek nakon šest godina. Donesena je presuda da je takva praksa suprotna pravilima tržišnog natjecanja i temeljnom ljudskom pravu na rad', pojasnio je Globan, navodeći da bi možda slični potezi mogli uslijediti i u drugim sportovima.

Istaknuo je da se sada osnivači Superlige mogu voditi upravom tom presudom.

'Ovo će sada biti jedna velika pravna bitka. Odvjetnička društva će sada zaraditi jako veliki novac. Kada se sva prašina oko emocija, navijača i svega ostalog slegne, sve će se svesti na sudsku, pravnu bitku, osim ako se u međuvremenu dvije strane ne dogovore i ne nađu zajednički jezik', istaknuo je Globan.

Globan smatra da je koronakriza također ubrzala stvaranje Superlige, osobito jer nitko nije mogao zamisliti da će nogometni stadioni biti ovako dugo prazni.

'Sigurno da je koronakriza ubrzala procese tako da je natjerala Agnellija i ekipu oko njega da dođu do novih izvora prihoda, bez da se oni moraju mijenjati. Oni će radije presjeći sve veze s UEFA-om nego što će racionalizirati svoje poslovanje ili promijeniti neke poslovne modele. Radije će napraviti ovaj korak jer imaju na stolu 350 milijuna eura prije nego što lopta uopće krene', rekao je.

Globan navodi da u zatvorenom sustavu sporta salary cap i ostala pravila kojima se pokušava ograničiti preveliko jačanje određenih klubova imaju smisla.

'Zašto bi Manchester United ili Liverpool ravnopravno dijelili novac, da imaju gotovo istu razinu prihoda, zajedno s Wolverhamptonom , Burnleyjem, Fulhamom i drugima ako bi zbog toga mogli ispasti iz lige? A moglo bi se to dogoditi. Ako dijele sličan novac, onda svi mogu dovesti igrače, najbolje trener i tako dalje. Tko garantira Unitedu da neće ispasti iz lige? Arsenal je početkom ove sezone koketirao s borbom za opstanak, pa su se kasnije digli', kazao je Globan i pojasnio da je Superliga korak prema nešto zatvorenijem tipu natjecanja:

'Vrlo teško ćete moći imati jednu dinastiju koja će dominirati dugi niz godina. Ovo je jedan hibridni model i mislim da Europa nikad neće imati u potpunosti zatvoreno natjecanje nego da ćemo imati piramidalnu shemu gdje će na vrhu biti Superliga, pa manje superlige koje se neće tako zvati, a gdje će sudjelovati i naši klubovi.'

Globan navodi da su osnivači pokretanjem Superlige odlučili izbaciti posrednika, odnosno UEFA-u.

'Shvatili su da im UEFA nije potrebna. Od četiri milijarde eura koje UEFA godišnje zaradi, ona 90% vraća u nogomet, ali iz toga se financiraju i nogometni savezi, ženski nogomet, mlade kategorije, što velike klubove ne zanima. Oni nude sami svoj proizvod na tržištu i sav novac dijele među sobom. Odrezali su posrednika i sve stvari na koje UEFA troši novac, uključujući i novac koji UEFA troši sama na sebe', kazao je.

U Superligi bi sudjelovali španjolski Real Madrid, Barcelona i Atletico Madrid, zatim engleski Arsenal, Chelsea, Tottenham, Liverpool, Manchester City i Manchester United, te talijanski Juventus, Milan i Inter. Oni su pozvali još tri neimenovana kluba da im se priključe u projektu kojim bi zatim upravljalo tih 15 osnivača.

Osnivanju ove lige protive se i UEFA i FIFA, ali i navijači diljem svijeta te brojni drugi klubovi, uključujući i njemački Bayern i francuski PSG.