analiza intercapitala

Godina počela dobro za dionice Podravke, loše za AD Plastik i NLB

11.02.2022 u 22:48

Bionic
Reading

Hrvatske i slovenske bluechip dionice imale su raznolike izvedbe na početku ove godine

Među dionicama iz sastava indeksa CROBEX10 samo su dvije od deset u zelenoj boji od početka godine. Točnije, Podravka prednjači na ljestvici s porastom od 5,5 posto od početka godine, a Valamar Riviera slijedi ljestvicu s porastom od 1,8 posto.

S druge strane AD Plastik je zabilježio najveći pad od 5,4 posto, a slijede ga Arena Hospitality Group i Končar, oboje s padom od 3,2 posto od početka godine.

Podravkina je dionica i u ovoj godini nastavila svoj snažan učinak iz 2021., kada je porasla za 30 posto u odnosu na isti period 2020. Tvrtka je prošlog tjedna objavila da je Nadzorni odbor potvrdio petogodišnji mandat petočlanoj upravi, a Martina Dalić će je i dalje voditi. Prošle godine u lipnju tvrtka je objavila glavne smjernice svoje strategije do 2025. godine dok je u prosincu objavila nacrte trogodišnjeg poslovnog plana.

Uprava Podravke u svojoj je dugoročnoj strategiji odlučila nastaviti ulagati u poslovanje kako bi se podigla operativna učinkovitost. Jedno od tih ulaganja gradnja je novog logističkog distribucijskog centra koji će se nalaziti u neposrednoj blizini njihovih proizvodnih pogona. Počet će s radom od 2024. godine i to će osigurati da tvrtka poboljša svoju profitabilnost. Podravka već nekoliko godina razdužuje svoje poslovanje, što je dovelo do toga da je zabilježila najnižu razinu zaduženosti te joj je u prvih devet mjeseci 2021. godine neto dug iznosio 450 milijuna kuna.

Snažna bilanca podržala ga je tijekom pandemije, a također može dati poduzeću mogućnost izbora pri odlučivanju o cilju spajanja i preuzimanja. Kako bi dosegla 3x EBITDA, Grupa Podravka mogla bi se dodatno zadužiti za gotovo 1,4 milijarde kuna, odnosno više od 183 milijuna eura. Ako bi Podravka preuzela još jednu tvrtku koja nije iskorištena do punog potencijala, taj bi iznos mogao biti i veći.

  • +8
Martina Dalić u Podravci Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Nikola Wolf/Podravski

Kada pogledamo AD Plastik, možemo reći da je njegova cijena još uvijek pod pritiskom zbog nedostatka čipova i njegova utjecaja na automobilsku industriju. Proizvođači automobila, glavni klijenti AD Plastika, još uvijek ne povećavaju narudžbe rezervnih dijelova od svojih dobavljača zbog kašnjenja u proizvodnji gotovih proizvoda. Potražnja za poluvodičima nastavit će se, tako da će opskrbni lanac vjerojatno ostati vrlo napet tijekom dobrog dijela 2022.

Podsjetimo, tromjesečni prihod AD Plastika u trećem tromjesečju 2021. pao je 29 posto na godišnjoj razini. Očekuje se da će prihodi AD Plastika također slijediti ovaj obrazac, a u sljedećim tromjesečjima očekuje se početak sporog oporavka. Povećani kapaciteti poluvodiča za sve kategorije ugrađene opreme dovest će do prekomjernog kapaciteta poluvodiča 2023. godine, kada se očekuje daljnji oporavak prihoda AD Plastika. Doduše, još uvijek se nisu vratili na razinu iz 2019. godine, kada su njihovi prihodi dosegli 1,5 milijardi kuna.

  • +16
AD Plastik Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

U Sloveniji je većina blue chipova zabilježila porast od početka godine, a Petrol vodi na listi (+4,6 posto od početka godine). Na listi slijede Cinkarna Celje, Telekom Slovenije, Triglav i Luka Koper s porastom od 4,2 posto, 3,2 posto, 2,4 posto i 1,6 posto. U međuvremenu, NLB je zabilježio pad od 1,7 posto od početka godine dok je Krka zabilježila pad od 1,8 posto od početka godine.

Dionica NLB-a bila je pod pritiskom prošlog tjedna jer je Slovenija donijela zakon o zajmovima u CHF-u koji zahtijeva od svih banaka da svojim klijentima nadoknade kamate iznad FX limita, postavljenog na 10 posto na tečaj između švicarskih franaka i tečaja eura, za sve uzete kredite u razdoblju od 2004. do 2010. Banke će slovenskom ustavnom sudu podnijeti inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakona i prijedlog za obustavu ovrhe. Tražit će i obustavu primjene zakona dok se ne sazna ocjena njegove ustavnosti.

NLB Grupa plasirala je prošlog tjedna objavu na Ljubljanskoj burzi (LJSE), u kojoj procjenjuje potencijalan negativni učinak prije oporezivanja od 70 do 75 milijuna eura ako se zakon ne suspendira. To je otprilike razina koja predstavlja kvartalni EBIT ove slovenske banke.