Što donosi gospodarska 2020. godina? Kako će trgovinski ratovi, brexit i klimatske promjene utjecati na svjetske ekonomske trendove? Hoće li biti nove globalne recesije i je li Hrvatska za to spremna? Jesu li realne procjene da će Hrvatska i iduće godine ostvariti gospodarski rast od oko tri posto?
O tome su u Otvorenom govorili Zvonimir Savić, savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja; Sandra Švaljek, zamjenica guvernera HNB-a; Branko Grčić, SDP; Darinko Bago, predsjednik uprave Končar-Elektroindustrija i Velimir Šonje, ekonomski analitičar.
U uvodnom dijelu Šonje se osvrnuo na globalnu sliku napetih trgovinskih odnosa, rekao je kako svi očekuju usporavanje rasta svjetskog BDP-a. Dodao je da smo u uvjetnoj recesiji, što najviše pogađa Njemačku, a posljedica je velikih tehnoloških promjena i prelasku na struju, u pogledu prijevoza.
vezane vijesti
Smatra da uz to i Brexit utječe na usporavanje rasta BDP-a. Pojasnio je načine na koje će se to reflektirati - prvenstveno kroz usporavanje industrijske proizvodnje. Savić kaže da smo mi sada u fazi relativno niskih stopa gospodarskog rasta, očekuje se da stopa na svjetskoj razini u 2020. bude na oko 3%.
Rekao je da na razini Europe postoje male razlike između istočnog i zapadnog dijela. Dodao je da se Hrvatska približava razvijenosti EU-a. Bago je rekao da u svim zemljama u svijetu su pokretači gospodarstva energetika, automobilska industrija, ICT i vojna industrija.
Kazao je da je energetika u Europi zaustavljena, kasni se s elektro-automobilima no Kinezi se tu nisu zaustavili već se godinama razvijaju, a to je problem za Europu. Smatra da je problem i podcijenjena uloga ICT-a - na tom području nema tvrtki iz Europe. Rekao je da su to tri velike greške zbog kojih će patiti europski gospodarski rast.
Na recesiju u 2020. se i Švaljek osvrnula, kaže da je za sada nema na vidiku, ali ima usporavanje rasta gospodarstva, ne smatra to dramatičnim. Rekla je da gospodarski pokazatelji nisu tako loši, ali velike su neizvjesnosti i postoje veliki rizici koji dolaze iz sfere politike. Grčić kaže da postoje ekonomski blokovi koji rastu brže od Europe, a monetarna politika u Europi je iscrpljena.
Kazao je da se treba kroz strukturnu politiku ići na jačanje europske konkurentnosti. Dodao je da treba osloboditi prostor za djelovanje tvrtkama. Savić je rekao kako je posljednjih godina puno napravljeno po pitanju rasterećivanja tvrtki i ulaganja u Hrvatsku.
Naglasio je kako je Hrvatska u procesu provođenja niza reformi, u situaciji smo da provodimo niz mjera koje moramo provesti do sredine 2020. kako bi bili spremni za ulazak u europski tečajni mehanizam. Bago je naveo 2 cilja Vlade važna za hrvatsko gospodarstvo - ulazak u eurozonu i ulazak u Schengen. Smatra da to treba pozdraviti jer više neće biti nekoliko dana čekanja na granici. Rekao je kako se EU prema svemu odnosi birokratski, a poduzetništvo treba biti oslobođeno mnogih stega koje EU nameće.
