'Istraživanje o porezima u Hrvatskoj i Europi' provedeno je krajem prošle godine među više od 800 tvrtaka u 28 europskih zemalja unutar i izvan Europske unije, od kojih je 18 hrvatskih.

Partner u Odjelu poreznog savjetovanja Deloitta Dražen Nimčević kazao je na predstavljanju rezultata istraživanja kako 72 posto hrvatskih ispitanika domaći porezni sustav ocjenjuje nesigurnim, a čak 89 posto smatra da je porezna nesigurnost u Hrvatskoj viša nego u drugim zemljama. Pritom je istaknuo kako se taj postotak u tri godine provođenja istraživanja konstantno povećavao - 2013. je iznosio 72 posto, 2014. 79 posto, a 2015. je porastao na 89 posto.

To ne iznenađuje, kazao je Nimčević, ako se uzmu u obzir promjene do kojih je došlo ulaskom Hrvatske u EU, posebno u provedbenom dijelu zakonodavstva. Naime, dodaje, naš je porezni sustav obilježen čestom nedorečenošću propisa ili nepostojanjem provedbene prakse, čak i kada su stvari zakonom dobro propisane.

Prema Deloittovom istraživanju, prema dojmu o poreznoj nesigurnosti Hrvatska se svrstala na četvrto mjesto u Europi. Na ljestvici predvode Francuska i BiH, u kojima je 100 posto ispitanika porezni sustav ocijenilo nesigurnim, a viša se stopa od hrvatske bilježi još samo u Italiji i iznosi 93 posto.

Pritom istraživanje pokazuje da hrvatske poduzetnike, za razliku od europskih, ne opterećuje toliko visina poreznih stopa (koja predstavlja problem za 29 posto ispitanika), koliko sigurnost u vezi s poreznom obvezama, koju je kao problem istaknulo 78 posto ispitanih, odnosno promjena poreznih propisa koja je problem za 61 posto ispitanika.

Tako i na pitanje koje bi se promjene poreznih propisa najpozitivnije odrazile na konkurentnost gospodarstva hrvatski poduzetnici odgovaraju da su to veća sigurnost oko budućnosti poreznog sustava i stopa (61 posto), predvidljive porezne vlasti (39 posto) te pojednostavljenje poreznog sustava (33 posto). Česte promjene i nejasnoće oko poreza poduzetnicima stvaraju teškoće u toj mjeri da zasjenjuju čak i neke porezne stope koje su među višima u Europi. Tako, primjerice, nijedan ispitanik iz Hrvatske nije odgovorio da bi se konkurentnost zemlje podigla nižom stopom poreza na dobit. Nižu stopu PDV-a u tom je kontekstu izdvojilo šest posto ispitanih, doprinosa za zapošljavanje 11 posto, a poreza na dohodak 22 posto.

Nimčević je to komentirao podsjetivši da se 85 posto hrvatskog proračuna puni upravo porezima na potrošnju i dohodak, a udio poreza na bilo koji oblik kapitala u usporedbi s njima je mali, pa su i porezne vlasti zainteresiranije za porezne prihode koje pune budžet. Dodao je i da razna druga istraživanja o porezima koje je proveo Deloitte ukazuju na činjenicu da bi trebalo znatno rasteretiti oporezivanje plaća koje je tako visoko da djeluje demotivirajuće, posebno za najbolje plaćeni dio zaposlenika, a da bi taj 'gubitak' trebalo kompenzirati oporezivanjem kapitala. No ističe kako to ne bi otjeralo investitore; takva je promjena moguća tek kada se stvore uvjeti da investitori u Hrvatskoj uistinu i nešto zarade.