prva žena na čelu

Gotovo je: Ovo su novi europski čelnici, Komisiju preuzima njemačka ministrica obrane

02.07.2019 u 20:00

Bionic
Reading

Europski vođe su u utorak postigli dogovor o najvišim pozicijama u europskim institucijama te je Ursula von der Leyen predložena za predsjednicu Europske komisije, što Europski parlament treba potvrditi.

Von der Leyen (60) članica je njemačkog CDU-a/EPP i ministrica obrane Njemačke od 2013., a uz njemački tečno govori engleski i francuski.

Njezin je ministarski mandat obilježen skandalima oko javne nabave u ministarstvu obrane, desnog ekstremizma u njemačkoj vojsci (Bundeswehr), kritike velikih razlika u vojnoj spremnosti i pada dvaju njemačkih mlažnjaka Eurofighter prošloga tjedna, pri čemu je jedan pilot poginuo.

Von der Leyen je ušla u svijet politike s četrdeset dvije godine, a prije toga je radila kao ginekolog. Majka sedmero djece, Ursula von der Leyen rođena je u Bruxellesu te je živjela u Velikoj Britaniji i SAD-u.

Njen je otac Enrst Albrecht bio premijer savezne države Donja Saska od 1976. do 1990.

Studirala je na London School of Economics od 1977. do 1980., gdje je koristila pseudonim "Rose Ladson", zbog straha da bi ljevičarska teroristička organizacija Frakcija crvene armije (RAF), tada aktivna u Zapadnoj Njemačkoj, mogla izvršiti na nju napad jer je kćer poznatog političara.

Belgijski tehnički premijer Charles Michel, čelnik liberalnog Reformističkog pokreta koji većinom okuplja frankofone Valonce, zamijenit će bivšeg poljskog premijera Donalda Tuska i postati predsjednik Europskog vijeća, ako ga potvrdi Europski parlament.

Njegova je stranka članica kluba zastupnika "Obnovimo Europu" koji je nastao spajanjem liberalnog ALDE-a i Macronove stranke LREM. Michel je postao najmlađi belgijski premijer u povijesti, kada je 2014. s 38 godina preuzeo funkciju, kao drugi frankofoni liberal.

Studirao je pravo u Bruxellesu i Amsterdamu te je radio kao odvjetnik. Pokrajinski vijećnik je postao već s 18 godina, a zastupnik u nacionalnom parlamentu postao je s 23.

Poziciju visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU-a preuzima trenutni španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borrell koji se odrekao zastupničkog mandata u Europskom parlamentu kako bi mogao biti predložen za funkciju. Sedamdesetdvogodišni Borrell je član Španjolske socijalističke radničke stranke (PSOE), a zamijenit će Federicu Mogherini, dosadašnju šeficu europske vanjske politike i također članicu Socijalista i demokrata (S&D).

Borrell je bio predsjednik Europskog parlamenta od 2004. do 2007., a po struci je inženjer aeronautike.

Uz to ima magisterij sa Stanforda iz operacijskih istraživanja, magisterij ekonomije energetskog sektora s pariškog, Francuskog instituta za naftu i doktorat ekonomije s madridskog sveučilišta Complutense.

Mjesto šefice Europske središnje banke (ECB) dodijeljeno je šefici MMF-a od 2011., Christine Lagarde. Lagarde je prije pozicije u MMF-u bila prva ministrica financija Francuske. Zagovornica je ženskih kvota u poslovnom svijetu te se može očekivati da će to primijeniti i u Europskoj središnjoj banci.

Lagarde će zamijeniti Talijana Marija Draghija 1. studenog. Tri najveća kluba zastupnika u europskom parlamentu dobili su po jednu visoku poziciju. Iako se govorilo o zemljopisnom kriteriju raspodjele čelnih funkcija EU-a, svi su odabrani čelnici iz zapadne Europe.

Europski čelnici su Europskom parlamentu sugerirali da u prve dvije i pol godine za svoga predsjednika izabere bugarskog socijaldemokrata Sergeja Staniševa, a u drugom dijelu mandata Nijemca Manfreda Webera koji nije uspio kao spitzenkandidat za mjesto predsjednika Europske komisije.