'Istraživanje na 800 ispitanika je pokazalo kako 94, 1 posto građana smatra kako bi uređaji trebali trajati dulje, međutim prijavljuju kako se uređaji najčešće kvare nakon isteka obveznog jamstva odnosno dvije godine. Prosječni rok trajanja elektronike i malih kućanskih aparata je dvije godine, a bijele tehnike oko tri godine i dva mjeseca. Slična iskustva su zabilježena i u drugim zemljama EU', rekla je Biljana Borzan.

Čak 93 posto građana smatra kako kućanski aparati danas traju kraće nego oni proizvedeni prije 20 godina, a 61,1 posto misli da se radi o takozvanim ugrađenim kvarovima. Više od 42 posto građana navodi mobitele kao uređaje koji su im se pokvarili ranije nego što su očekivali, zatim slijede perilice za rublje, televizori, perilice za posuđe, usisavači i laptopi.

'Budući da sam glavna autorica novog europskog zakona o održivoj potrošnji, jedna od najvažnijih izmjena koju uvodim je zabrana svih oblika ugrađenih kvarova. Tu mislim i na ugrađivanje kvarova u smislu fizičkih dijelova, do namjernog usporavanja uređaja prilikom ažuriranja operativnih sustava što je već dokazano za Apple i Samsung na nacionalnim sudovima', objašnjava Borzan.

Da i hrvatski građani sumnjaju na takve kvarove pokazuje i činjenica da ih je više od polovice primijetilo kako su im primjerice mobiteli usporili nakon ažuriranja ili im baterija traje kraće. Pametni uređaji su na vrhu liste uređaja za koje građani žele da se ispitaju ugrađeni kvarovi, a iza njih su perilice za rublje, hladnjaci i perilice za posuđe.

'Moj cilj je ovim zakonom zabraniti sve prakse koje primoravaju građane na kupovinu novih uređaja od signaliziranja printera da je nestalo boje dok je još ima u spremniku, do štetnih zahtjeva za ažuriranjem. Kupovina novih uređaja je veliki izdatak za svako kućanstvo i nitko ih ne kupuje 'zbog mode' kako mi često navode predstavnici industrije. Vrijeme je da i oni snesu svoj dio odgovornosti i za okoliš, ali i za dobro potrošača', kaže Borzan.