'Trebamo sredine koje žive racionalno, troše nužno i imaju osviješten odnos prema okolišu. Trebamo sredine koje su prilagođene nama, načinu na koji živimo, putujemo, radimo, uživamo u svom slobodnom vremenu. Potrošnja energenata, prijevoz, vodovod, zbrinjavanje otpadnih voda, odvoz smeća, sve su to infrastrukturni problemi koji će rasti u godinama pred nama.

Gradska infrastruktura mora svakodnevno i učinkovito moći odgovarati na potrebe svojih građana. Ako nekome nije jasno kako se to odražava na zemlju u cjelini – pa gradovi su glavna područja i gospodarske aktivnosti i inovacija', poručila je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.

Zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet referirao se na tri glavne odrednice novog europskog zelenog Bauhausa: lijepo, održivo i zajedno, i kako se to odražava na planove za Grad Zagreb. 'Zagreb budućnosti trebao bi postati tzv. 15-minutni grad, uz bolju infrastrukturu i bolji javni prijevoz. Trebao bi postati i grad priuštivijeg stanovanja', rekao je Korlaet.

'Ključna je energetska samodostatnost'

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić osvrnuo se na nedavne globalne izazove te na brojne prioritete koje smo imali početkom ovog desetljeća, a koje ćemo sad morati ubrzati, a neke od njih i mijenjati.

'Ključna je energetska samodostatnost, moramo maksimalno pridonijeti dekarbonizaciji Hrvatske, okrenuti se obnovljivim izvorima energije i ubrzati energetsku obnovu stambenih zgrada kao velikih potrošača', rekao je Bačić, istaknuvši da ne bismo napravili što smo do sada napravili bez struke – arhitekata i građevinara.

'Zajedno smo položili ispit Fonda solidarnosti', rekao je te najavio razvoj Nacionalnog plana stambene politike. U ime glavnog organizatora sajma Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreb, najavio je program konferencije i glavni motiv, prostor budućnosti.

'Prostorom budućnosti bavimo se svakodnevno kada projektiramo, no moramo misliti što će biti s našim prostorom u toj budućnosti. On je s jedne strane opterećen, kao što je gradnja na moru, a s druge strane imamo krajeve Hrvatske iz kojih ljudi odlaze i koji su neodržavani', rekao je Matković.

Žene u graditeljstvu

Rodna ravnopravnost važan je segment održivog razvoja pa će se prvoga dana konferencije održati i panel rasprava o ženama u graditeljstvu, u kojoj će sudjelovati predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac, načelnica Sektora za posebne oblike turizma i analitiku, inovacije i održivi razvoj u Ministarstvu turizma i sporta Jelena Šobat, predsjednica upravnog odbora Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju Vlasta Zanki i potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.

'Situacija se mijenja na bolje po nekim parametrima. Već na fakultetskoj razini imamo promjenu strukture na studijima građevine. Na upravljačkim pozicijama su pretežito muškarci i taj se trend u Hrvatskoj gotovo pa ni ne mijenja. Svi moramo raditi na tome da bude omogućen jednak pristup tržištu rada za žene, jednaka zarada, jednaka mogućnost napredovanja. Dovoljno je reći da je u razvijenim zemljama udio žena u ukupnoj radnoj snazi veći', poručila je Čagalj.

Druga dva dana fokusiraju se na promišljanja i realizacije realnog sektora u području arhitekture i graditeljstva te povezanih djelatnosti. Sajam se održava od 26. rujna do 1. listopada, a u svom trećem izdanju nastavlja misiju promicanja kulture građenja i održivog razvoja.