U istom prošlogodišnjem razdoblju Ina je ostvarila dobit od 188 milijuna kuna, pa je vidljivo koliki je negativni utjecaj na Inine poslovne rezultate imalo zatvaranje ekonomije i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa.

Ukupni prihodi Ine u prvih šest ovogodišnjih mjeseci iznosili su 7,4 milijarde kuna, što je 27,5 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, kada su iznosili 10,2 milijarde kuna.

Ukupni rashodi istovremeno su iznosili 8,4 milijarde kuna, što je 15,5 posto manje nego lani.

"Nakon neočekivanih i neviđenih kretanja na tržištu u prvoj polovici 2020. godine, rezultat Ina grupe pao je u odnosu na rezultate 2019. godine. S popuštanjem restriktivnih mjera povezanih s pandemijom COVID-19, globalno tržište nafte počelo se stabilizirati, međutim industrija nafte i plina i dalje je daleko od potpunog oporavka", kaže se u priopćenju o poslovnim rezultatima Ine u prvom polugodištu.

U priopćenju se navodi i da je CCS EBITDA Ina grupe iznosila 813 milijuna kuna, što je pad za 31 posto u odnosu na isto razdoblje u 2019. godini. No, dodaje se da je rezultat drugog tromjesečja sličan je razinama prvog tromjesečja ove godine, odražavajući oporavak cijena ugljikovodika i stabilno interno poslovanje.

"Izvještajni rezultat je i dalje negativan, iako značajno manje nego u prvom kvartalu 2020. godine, s EBITDA-om u iznosu minus 54 milijuna kuna, pod utjecajem vanjskog okruženja", kaže se u priopćenju.

Dodaje se da je CCS EBITDA bez jednokratnih stavki rafinerija i marketinga uključujući usluge kupcima i maloprodaju, u prvom polugodištu 2020. godine pozitivna te iznosi 185 milijuna kuna, zbog zdravog poslovanja maloprodaje.

Unatoč tome, izvještajna EBITDA pokazuje negativan trend te iznosi minus 682 milijuna kuna, u skladu s nepovoljnim cjenovnim okruženjem, kaže se u priopćenju.

Kao se navodi, pandemija i pad u turističkom sektoru rezultirali su padom maloprodajnih količina od 16 posto, dok su prihodi izvan prodaje goriva nastavili s rastom.

Kapitalna ulaganja su također smanjena zbog potrebnih mjera koje su donesene tijekom ekonomske krize uzrokovane pandemijom COVID-19.

Omjer duga i kapitala iznosio je na kraju prvog polugodišta 20 posto, dok je neto dug iznosio 2.54 milijarde kuna.

Predsjednika Uprave Ine Sándor Fasimon uz ostalo je izjavio da se oporavak za naftnu i plinsku industriju još uvijek ne nazire, jer je potražnja tek djelomično obnovljena, a razine cijena, osobito plina, i dalje su preniske da bi se poslovalo s dobiti.

"U takvim nepredviđenim uvjetima Ina je poduzela brze operativne i financijske mjere za prilagodbu poslovanja, među kojima su najznačajnije bile daljnja racionalizacija poslovanja, smanjenje operativnih troškova i odgađanje ulaganja koja nisu od ključne važnosti", kaže Fasimon.

Vezano za poslovanje u prvoj polovici 2020., rekao je kako se može reći da je ono stabilno na operativnoj razini, uz CCS EBITDA u iznosu od 813 milijuna kuna, ali su izazovni tržišni uvjeti i vanjski čimbenici za posljedicu imali izvještajnu EBITDA od negativnih 54 milijuna kuna.

"Iako negativan, u usporedbi s rezultatima iz prvog tromjesečja 2020. vidljiv je rezultat nešto boljeg cjenovnog okruženja i naših internih napora", kaže Fasimon.